Proslavljena 25. obljetnica Hrvatskih studija (3)

U izlaganju o 25. obljetnici Hrvatskih studija 16. studenoga 2017. pročelnik Grčević istaknuo je: „Vjerujem da je pred Hrvatskim studijima svijetla budućnost“. Naime, Hrvatski su studiji potreba hrvatskoga društva i tržišta rada na kojem se uspješno snalazi više od četiri tisuće ljudi, koji su na njima diplomirali. Hrvatski studiji su brand, visoko učilište s unutarnjom snagom, koje se osnažuje transformacijom, koja je u tijeku, ispunjava očekivanja reakreditacije, reformira studijske programe, potiče znanstvenu i nastavnu izvrsnu nastavnika i predanost svojih studenata te ima odlučnu potporu uprave Sveučilišta u Zagrebu. Stoga je prof. Grčević zaključio: „Pozivam da se u izgradnju te svijetle budućnosti uključe naši zaposlenici, vanjski suradnici, studenti, ali i svi ostali – i državna tijela, i hrvatsko iseljeništvo, i svi kojima je stalo do zajedničkoga dobra.“

Niže donosimo cjelovitu pozdravnu riječ i izlaganje pročelnika Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u Preporodnoj dvorani palače Narodnoga doma HAZU u Zagrebu.

Pozdravna riječ pročelnika Grčevića o 25. obljetnici Hrvatskih studija

Poštovane dame i gospodo, cijenjene kolegice i kolege, dragi studenti,
pozdravljam vas sve u ime Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i u svoje osobno ime i zahvaljujem na dolasku svima, koji ste ovdje kako bismo zajedno proslavili Dan Hrvatskih studija i obilježili njihovu 25. obljetnicu.

Čestitam svima Dan Hrvatskih studija!

Naša je poglavita snaga zajedništvo i okupljenost oko zajedničkoga pothvata, a naš je zajednički uspjeh poslanje visokoga učilišta.

U mislima smo i s onima koji su svojim dolaskom željeli uveličati ovu našu proslavu, no to nisu uzmogli zbog obveza vezanih uz obilježavanje drugih dviju obljetnica u ovom tjednu. Riječ je o obljetnici pada Vukovara, grada-junaka, koji je nakon tromjesečne opsade bio zauzet 18. studenoga 1991., te obljetnici stradanja u Škabrnji, u kojoj je istoga dana, nakon što je u ruke napadača palo i to naselje, pobijeno više od 80 osoba. Kako su ta dva događaja vezana s akademskim činom osnivanja Hrvatskih studija? Povezana su ne kakvom slučajnom, međusobno nepovezanom koincidencijom datuma, nego time što su sva tri događaja utkana u temelje stvaranja hrvatske države i što su proizišla iz njega.

Stoga vas molim da ustanete i da minutom šutnje odamo počast svim stradalima u Domovinskom ratu, posebice žrtvama u Škabrnji i Vukovaru.
[nakon mȗka]
Neka počivaju u miru i neka im je vječna slava i hvala!

Izlaganje pročelnika Grčevića o 25. obljetnici Hrvatskih studija

Hrvatski studiji pokrenuti su 1992. godine kao dvosemestralni sveučilišni komparativni studij hrvatske filozofije i društva. Studij je svečano otvoren 16. studenoga 1992. u Auli Sveučilišta u Zagrebu. U listopadu 1992. Sveučilište je odobrilo prvi Nastavni plan i program Hrvatskih studija, koji su istoga mjeseca objavili prvi natječaj za upis studenata. Prvi voditelj Hrvatskih studija bio je doc. Ante Čović, njegov zamjenik dr. Pavo Barišić, a prvi tajnik Stanko Posavac.

Iduće akademske godine dvosemestralni sveučilišni studij prerastao je u četverogodišnji sveučilišni studij s više studijskih smjerova: studijski smjer Croaticum, studijski smjer Filozofija i studijski smjer Društvo. U Hrvatske studije uključena su i dva studijska smjera koja je koncipirao i izvodio Filozofski fakultet Družbe Isusove: studijski smjer filozofije (seminar 2) i studijski smjer religijske kulture.

Ustrojbenom jedinicom Sveučilišta u Zagrebu, kao njegova sastavnica, Hrvatski studiji postali su u studenom 1995. Tada su ustrojeni kao sveučilišni centar s pravnim položajem podružnice Sveučilišta u Zagrebu. Taj su položaj zadržali sve do početka ove godine, kada im je Senat Sveučilišta u Zagrebu 17. siječnja, na prijedlog Rektorskoga kolegija u širem sastavu, promijenio status iz Sveučilišnoga centra Hrvatskih studija u Sveučilišni odjel Hrvatskih studija.

Godine 1996. Senat Sveučilišta u Zagrebu odobrio je četverogodišnje dodiplomske studijske programe filozofije, hrvatske kulture, novinarstva, povijesti i sociologije na Hrvatskim studijima, kao i filozofije i religijske kulture na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u sastavu Hrvatskih studija.

Godine 1998. otvoren je studij psihologije. Godine 2005. uvedeni su, prema Bolonjskom sustavu, preddiplomski i diplomski studiji. Danas su to studiji: filozofije, kroatologije, komunikologije, povijesti, latinskoga jezika, odnosno hrvatskoga latiniteta, sociologije i psihologije.

Odsjek za edukacijske znanosti i naobrazbu nastavnika za sve studijske smjerove, osim komunikologije i psihologije, izvodi nastavu kojom studenti – ako se za to odluče – stječu učiteljske kompetencije za rad u osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju.

Na poslijediplomskoj razini Hrvatski studiji izvode tri doktorska studija: filozofije, kroatologije i povijesti. [Od 2009. do danas obranjeno je 57 doktorata iz povijesti, od 2011. do ove godine 21 doktorat iz kroatologije i od 2005. do 2016. obranjen je 21 doktorat iz filozofije.]

Od 1997. godine do lipnja ove godine, sastavni dio Hrvatskih studija, kao njihova ustrojbena jedinica, bio je Filozofski fakultet Družbe Isusove, koji je u lipnju ove godine izdvojen iz Hrvatskih studija, te je kao Fakultet filozofije i religijskih znanosti postao samostalni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Hrvatski studiji u cijelosti, nakon što reformom dobiju koherentan profil, mogu se smatrati interdisciplinarnim poljem u smislu Pravilnika o znanstvenim područjima, poljima i granama.

Prilikom osnivanja Hrvatski studiji nisu imali nijednoga zaposlenika. Danas zapošljavaju 101 radnika. U znanstveno-nastavnom zvanju zaposleno je 47 zaposlenika, nastavnom zvanju četiri, u suradničkom zvanju poslijedoktoranda 16, a u suradničkom zvanju asistenta devet zaposlenika. U administraciji je zaposleno 25 ljudi.

Glede zapošljavanja posebno se ističe ova godina u kojoj smo sklopili sveukupno 22 nova ugovora o radu – što naravno ne bi bilo moguće bez potpore Sveučilišta u Zagrebu. A to je bilo potrebno kako bismo mogli ispuniti jedan od najegzaktnijih i najzahtjevnijih uvjeta iz Pisma očekivanja koje smo 7. siječnja 2015. dobili od ministra Vedrana Mornara.

Hrvatski studiji osim svojih stalnih zaposlenika imaju i stotinjak vanjskih suradnika s različitih institucija sustava znanosti privatnoga i javnoga sektora.

Što se studenata tiče, s oko 1400 studenata Hrvatski studiji danas jesu sastavnica Sveučilišta u Zagrebu srednje veličine. Od osnutka do danas Hrvatske studije uspješno je završilo više od četiri tisuće diplomanata. Točnije: 2399 diplomiralo je četverogodišnji dodiplomski ili predbolonjski studij. 1603 završilo je diplomski studij (magistri prema Bolonji), a 279 završilo je preddiplomski studij (za prvostupnika) i nije nastavilo diplomski studij na Hrvatskim studijima.

[O atraktivnosti zvanjâ govori rasporedba diplomiranih: 398 magistara komunikologije, 350 magistara psihologije, 185 magistara edukacije kroatologije, 152 magistra edukacije povijesti, 150 magistara sociologije, 112 magistara povijesti, 76 magistara edukacije sociologije, 72 magistara kroatologije, 40 magistara edukacije filozofije, 36 magistara edukacije latinskoga jezika, rimske književnosti i hrvatskoga latiniteta i 32 magistra filozofije.

Studenti mogu ići na studentsku razmjenu temeljem programa Erasmus+, o čem Hrvatski studiji imaju sporazume s 36 visokih učilišta diljem svijeta.

Od svojih ratnih početaka do dana kada navršavaju 25 godina postojanja Hrvatski studiji su narasli na osam odsjeka, 26 studijskih programa i jedan program cjeloživotne naobrazbe.]

U opisu Hrvatskih studija iz ožujka 2005. godine, na temelju kojega je zatražena i dobivena dopusnica za izvođenje studijskih programa, stoji da je studij kroatologije središnji interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojega se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Ta se smjernica u daljnjem razvoju Hrvatskih studija, na žalost, nije   ostvarila, ali je u njoj očuvana izvorna ideja koja je početkom devedesetih bila ugrađena u temelje Hrvatskih studija.

U današnje vrijeme, zajedno s upravom Sveučilišta, radimo na tom da se Hrvatski studiji, sukladno Preporukama rektorova Odbora za provedbu postupka rješavanja pravnoga statusa, znanstveno-nastavnoga profila i ustroja Hrvatskih studija, kojemu je na čelu prof. Ante Čović, razvijaju na način da njihovi studijski programi usporedno uzimaju u obzir četiri sastavnice: 1. općeteorijsku i metodološku, 2. nacionalnu ili kroatološku, 3. europsku i 4. globalnu te da tako ostvare koherenciju cjeline i potreban stupanj međusobne konvergencije.

Što se sadržaja tiče, ovisno o studijskim programima, fokus i težište stavlja se i stavljat će se na specifičnosti koje su vezane uz hrvatsko društvo, njegovu kulturu, povijest i tradiciju.

Studijski programi Hrvatskih studija, usredotočeni na te sadržaje, potrebni su i zagrebačkomu sveučilištu i hrvatskom društvu te nam je obveza razvijati ih. Takvim razvojem Hrvatski studiji vraćaju se svojim temeljima i svojoj izvornoj misiji. Zahvaljujem svima koji nam na opisanom putu pružaju potporu.

Vjerujem da je pred Hrvatskim studijima svijetla budućnost. Pozivam da se u izgradnju te svijetle budućnosti uključe naši zaposlenici, vanjski suradnici, studenti, ali i svi ostali – i državna tijela, i hrvatsko iseljeništvo, i svi kojima je stalo do zajedničkoga dobra.

Zahvalio bih akademiku Augustu Kovačecu na riječima priznanja i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti na tomu što nam je omogućila da 25. obljetnicu Hrvatskih studija proslavimo u ovoj svečanoj dvorani koja ima veliku, posebnu povijesnu važnost.

Zahvaljujem svim uzvanicima i gostima koji su uzveličali ovu svečanost kao i predstavnicima, koji su ime svojih institucija pozdravili skup i prenijeli čestitke.

Posebice hvala akademiku Željku Reineru na ukazanom povjerenju, na riječima, koje nam je uputio obećavajući potporu našemu daljnjemu razvoju u ime Hrvatskoga sabora, pokrovitelja ovoga događaja, predstavničkoga tijela građana i nositelja zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

U Zagrebu 16. studenoga 2017.

izv. prof. dr. sc. Mario Grčević         
pročelnik Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu