Obavijesti
Objavljeno: 5. 12. 2017. u 13:13
Uređeno: 3. 1. 2018. u 15:16
Marina Štambuk

 

Voditeljica projekta: prof. dr. sc. Jasminka Despot Lučanin

Suradnici/e na projektu:

Opis projekta:

Znanstveni projekt pod nazivom “Biološki, psihološki i socijalni čimbenici duljine života i zdravlja u starosti” započeo je 2008. godine sa Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, a nastavio se 2010. i 2016. godine pod nazivom “Kvaliteta spavanja, funkcioniranja i kvaliteta života starijih osoba”, u provedbi Odsjeka za psihologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (voditeljica prof. dr. sc Jasminka Despot Lučanin), uz potporu Sveučilišta u Zagrebu i Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Projekt je proveden ponovljenim prikupljanjem podataka od istih sudionika/ica - korisnika/ica 10 zagrebačkih domova za starije osobe na 11 lokacija. U prvoj godini projekta, 2008. godine, u istraživanju je sudjelovalo 561 korisnika/ica, u 2010. godini njih 410 je sudjelovalo u retestiranju, dok je u 2016. godini od početnog uzorka njih 168 preživjelo i bilo sposobno sudjelovati u završnom testiranju.

Sudionici/e u navedenim istraživanjima bili su korisnici/e domova za starije osobe, koji predstavljaju specifičan oblik stanovanja te je mogućnost generalizacije rezultata na stariju populaciju ograničena. Stoga je u 2017. godini istraživanje prošireno na starije osobe koje žive u vlastitim kućanstvima unutar projekta "Biopsihosocijalni prediktori kvalitete života starijih osoba s obzirom na oblik stanovanja" (voditeljica prof. dr. sc Jasminka Despot Lučanin) uz potporu Sveučilišta u Zagrebu.

 

Objavljeno: 20. 7. 2018. u 12:55
Marina Štambuk
Sajam za zrele generacije PRAVO DOBA

Tribina pod nazivom “Čimbenici kvalitete života starijih osoba” održana je 18. 05. 2018. godine od 11:00 do 13:00 sati u u Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma (dvorana Cres) u sklopu Sajma za zrele generacije PRAVO DOBA.

Cilj ove tribine je pružiti uvid u stanje ispitivanih pojava u zagrebačkim domovima za starije osobe te prikazati kako se dobiveni rezultati mogu primijeniti u praktičnom radu stručnih djelatnika sa starijim osobama u svrhu očuvanja i poboljšanja kvalitete života u starosti.

Izlagači i teme:

  • Prof. dr. sc Jasminka Despot Lučanin: Prikaz provedbe projekta Kvaliteta spavanja, funkcioniranja i kvaliteta života starijih osoba (Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu) 
  • Doc. dr. sc. Adrijana Košćec Bjelajac: Značaj odnosa kvalitete spavanja i nekih biopsihosocijalnih čimbenika za kvalitetu života korisnika domova za starije osobe (Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu) 
  • Dr. sc. Damir Lučanin, prof.v.š.: Odnos psihosocijalnih obilježja, zdravlja i duljine života korisnika domova za starije osobe (Zdravstveno veleučilište u Zagrebu)
  • Prof. dr. sc Jasminka Despot Lučanin: Zadovoljstvo životom u starijih osoba – može li se dugoročno predvidjeti? (Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu)

Tribina je prijavljena Hrvatskoj psihološkoj komori i Hrvatskoj komori socijalnih radnika te je bodovana u skladu s njihovim pravilnicima.

Izložena predavanja možete pronaći u repozitoriju.

Objavljeno: 5. 6. 2018. u 14:04
Marina Štambuk

Rezultati projekta prezentirani su na XXI. Danima psihologije u Zadru (24.-26.05.2018.; Zadar, Hrvatska):

Zadovoljstvo životom starijih osoba u domovima za starije i u vlastitom domu               

Damir Lučanin*, Jasminka Despot Lučanin**, Adrijana Košćec Bjelajac***, Eva Anđela Delale**, Marina Štambuk** (Zdravstveno veleučilište u Zagrebu*, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu**, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada***)

Sažetak: Zadovoljstvo životom je opća procjena subjektivne kvalitete života osobe, ali i jedan od pokazatelja psihološke prilagodbe starenju, kad se osoba obično suočava s promjenama i gubicima: zdravlja, tjelesnih i kognitivnih funkcija, socijalne uključenosti i produktivnih aktivnosti. Istraživanja pokazuju da su snažni prediktori zadovoljstva životom u starijih osoba: socijalna aktivnost, percepcija vlastitog zdravlja te depresivnost. Međutim, malo je istraživanja koja izravno uspoređuju čimbenike zadovoljstva životom starijih osoba koje žive u ustanovama i onih koji žive u vlastitom domu. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi doprinos nekih psihosocijalnih čimbenika zadovoljstvu životom starijih osoba s obzirom na različite oblike stanovanja – u domu za starije osobe ili u vlastitom domu. Sudionici su bili 307 starijih osoba, od kojih 167 korisnika domova za starije osobe u Zagrebu, prosječne starosti 84 godine, te 140 starijih osoba koje žive u vlastitom domu, prosječne starosti 75 godina. Svi su sudionici bili pokretni i bez dijagnoze demencije. Mjerene varijable bile su: sociodemografske, samoprocjena zdravlja, funkcionalna sposobnost, socijalna participacija, kvaliteta spavanja i zadovoljstvo životom. Uvježbani intervjueri prikupili su podatke individualno, strukturiranim intervjuom, u domovima za starije osobe i u domovima sudionika. Rezultati su pokazali značajne razlike u zadovoljstvu životom s obzirom na oblik stanovanja. Zadovoljstvo životom bilo je značajno više u sudionika koji žive u vlastitom domu nego onih u domovima za starije osobe (t= -2,32; p< ,05). Rezultati regresijskih analiza pokazali su da je opažanim skupom varijabli objašnjeno od 26% do 33% ukupne varijance zadovoljstva životom. Najsnažniji i pozitivan prediktor zadovoljstva životom sudionika u domovima za starije osobe bila je samoprocjena zdravlja dok je u sudionika koji žive u vlastitom domu utvrđen veći varijabilitet u psihosocijalnim čimbenicima zadovoljstva životom. Na temelju utvrđenih razlika u čimbenicima zadovoljstva životom starijih osoba s obzirom na oblik stanovanja mogu se predvidjeti potrebe za psihosocijalnim intervencijama u svrhu poboljšanja kvalitete života starijih osoba odnosno njihove bolje prilagodbe životu u starosti.

Poster prezentacija predstavljenog istraživanja nalazi se u repozitoriju.

Objavljeno: 19. 1. 2018. u 09:18
Marina Štambuk
37th STAR: Stress and Anxiety in a...

Rezultati projekta prezentirani su na 37. STAR konferenciji: Stress and Anxiety in a Changing Society (06.-08.07.2016.; Zagreb, Hrvatska):

Sleep Quality, Stress and Life Satisfaction of Retirement Home Residents

Adrijana Košćec, Jasminka Despot Lučanin, Damir Lučanin, Eva Anđela Delale, Martina Knežević, Ivana Hanzec (Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu)

Abstract: Many biological and psychosocial factors tend to change in older adulthood, including biological changes in circadian and homeostatic regulation of sleep. Sleep of inadequate quality and duration is related to various adverse outcomes on health and daytime functioning. Sleep complaints and difficulties in older adults are relatively high, and residing in an institution may pose additional vulnerability risk for impaired sleep and excessive daytime sleepiness. The aim of this study was to examine the relationship between sleep quality and psychological well being in older persons living in retirement homes. The study was conducted in 7 retirement homes in Zagreb with 138 residents (78% women). They were all ambulatory, without diagnosis of dementia, on average 84.3 years old (SD=6.29). Sleep quality was measured by the Pittsburgh Sleep Quality Index (PSQI). Psychological well-being was operationalized by stress and life satisfaction variables. Stress was expressed as the combined measure of frequency and intensity of stressful life events during past year. Life satisfaction was measured by the 8-item scale, constructed for the purpose of the series of studies. Our results showed that 70% of participants experienced at least one stressful event during the past year. As much as 80% of participants had severely impaired sleep quality, with their result on the PSQI being clinically relevant. Expectedly, sleep efficacy had been impaired the most, and the use of sleep medication was frequent. Correlational analyses did not reveal significant correlation of stress with sleep quality and life satisfaction. Life satisfaction was relatively high and it was positively related to sleep quality (including shorter sleep latency, less sleep disturbances and medication use, and better daytime functioning). The results of our study imply potential benefits of the sleep education programs in the retirement homes in order to improve sleep quality and life-satisfaction of older persons.

Poster prezentacija predstavljenog istraživanja nalazi se u repozitoriju.

Objavljeno: 19. 1. 2018. u 09:07
Marina Štambuk

Rezultati projekta prezentirani su na 23. konferenciji European Sleep Research Society (13.-16.09.2016.; Bologna, Italija):

Biopsychosocial Predictors of Sleep Quality in Retirement Home Residents 

Adrijana Koscec, Jasminka Despot Lucanin, Eva Andela Delale (Department of Psychology, Centre for Croatian Studies, University of Zagreb) and Damir Lucanin (University of Applied Health Sciences, Zagreb, Croatia)

Objectives: Sleep problems and disorders in older adults are relatively high. They may be seen as primary or as a consequence of another physical or mental illness and the medication use. The aim of this study was to examine the possible association of different biological, psychological and social factors with sleep quality of older adults residing in the institution.
Method: The study is a part of the longitudinal project in retirement homes in Zagreb, Croatia. Participants were 138 residents (78% women) of retirement homes, on average 84.3 years old (SD=6.29), ambulatory, without diagnosis of dementia. Data were collected by a structured interview. Pittsburgh Sleep Quality Index (PSQI) was used to assess the sleep quality (SQ). Variables used to predict SQ were: age, self-reported health, functional ability, cognitive ability, stress, social support, social participation, and life satisfaction.
Results: Total PSQI score was greater than 5 in 70% of participants. Subjective SQ and daytime functioning were relatively high. Sleep medication was used relatively frequently, and sleep efficacy was impaired. Regression analysis showed that the observed predictors significantly explained 26,4% of the SQ variance. Although functional ability, self-reported health and life satisfaction were significantly negatively correlated to PSQI, the only significant individual predictor of SQ was life satisfaction.
Conclusion: The overall SQ of the retirement home residents in Zagreb is expectedly impaired. However, greater overall life satisfaction is associated with better SQ. Our results implicate the importance of support to psychological wellbeing of the retirement home residents.

Poster prezentacija predstavljenog istraživanja nalazi se u repozitoriju.

Objavljeno: 3. 1. 2018. u 15:34
Uređeno: 3. 1. 2018. u 15:36
Marina Štambuk

Rezultati projekta prezentirani su na 31. godišnjoj konferenciji European Health Psychology Society (29.08.-02.09.2017.; Sveučilište u Padovi, Padova, Italija):

Longitudinal psychosocial predictors of cognitive function in old adults

Damir Lucanin (University of Applied Health Sciences, Zagreb, Croatia); Eva Andjela Delale, Jasminka Despot Lucanin, Adrijana Koscec Bjelajac, Marina Stambuk; University of Zagreb, Croatian Studies, Croatia.

Abstract: The implications of declining cognitive functioning on old persons’ daily lives are complex and not well understood, despite its importance. Recent longitudinal studies on ageing regard the age changes in cognition as important determinant of adjustment to ageing, quality of life and survival (Allerhand, Gale, and Deary, 2014). Independence in old age is as much determined by cognitive functioning as by physical functioning. Normal cognitive changes are important to understand because they can affect an older adult’s daily functioning and they can help distinguish normal from disease states (Harada, Natelson Love and Triebel, 2013). The aim of this study was to determine the longitudinal predictive contribution of psychosocial factors to the cognitive function in old persons.  Participants were 167 retirement homes’ residents in Zagreb, Croatia, followed-up for eight years, assessed at three measurement times: in 2008, 2010 and 2016. Their age was 69-100 years, average 85 years in 2016 (77 years at baseline), 80% were women, ambulatory and not diagnosed with dementia. Variables were cognitive function, functional ability, self-perceived health, social participation, depression, life satisfaction, and sociodemographic. Trained interviewers collected data individually. Different regression analyses models indicated that the observed set of predictors explained 34% - 37% of the cognitive function variance in 2016. The significant longitudinal predictors were baseline cognitive function, social participation, functional ability, and age.  Identifying long-term predictors of cognitive changes has implications for the development of prevention strategies and interventions to delay cognitive impairment in old age and improve quality of life.

Prezentacija predstavljenog istraživanja nalazi se u repozitoriju.

Objavljeno: 3. 1. 2018. u 10:35
Uređeno: 3. 1. 2018. u 15:17
Marina Štambuk

Tribina pod nazivom “Čimbenici kvalitete života starijih osoba” održana je 16. 11. 2017. godine od 13:00 do 15:00 sati u Edukativnoistraživačkom centru za podizanje kvalitete života starijih osoba Zaklade Zajednički put, Zvonimirova 17, II. kat.

Cilj tribine je bio pružiti uvid u stanje ispitivanih pojava u zagrebačkim domovima za starije osobe te prikazati kako se dobiveni rezultati mogu primijeniti u praktičnom radu stručnih djelatnika sa starijim osobama u svrhu očuvanja i poboljšanja kvalitete života u starosti.

Izlagači i teme:

  • Prof. dr. sc Jasminka Despot Lučanin: Prikaz provedbe projekta Kvaliteta spavanja, funkcioniranja i kvaliteta života starijih osoba (Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu) 
  • Doc. dr. sc. Adrijana Košćec Bjelajac: Značaj odnosa kvalitete spavanja i nekih biopsihosocijalnih čimbenika za kvalitetu života korisnika domova za starije osobe (Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu) 
  • Dr. sc. Damir Lučanin, prof.v.š.: Odnos psihosocijalnih obilježja, zdravlja i duljine života korisnika domova za starije osobe (Zdravstveno veleučilište u Zagrebu)
  • Prof. dr. sc Jasminka Despot Lučanin: Zadovoljstvo životom u starijih osoba – može li se dugoročno predvidjeti? (Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu) 
  • Prof. dr. sc. Neala Ambrosi Randić: Uspješno starenje: prikaz slučaja (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli)

Tribina je prijavljena Hrvatskoj psihološkoj komori i Hrvatskoj komori socijalnih radnika te je bodovana u skladu s njihovim pravilnicima.

Izvještaj s tribine nalazi se na stranicama zaklade Zajednički put, a izložena predavanja u repozitoriju.

Objavljeno: 5. 12. 2017. u 13:22
Uređeno: 3. 1. 2018. u 15:37
Marina Štambuk

Izvješće s deskriptivnim statističkim podacima iz projekta nalazi se u repozitoriju.

Prikazane su tablice u kojima se može iščitati prosječne vrijednosti nekih demografskih, psiholoških i socijalnih obilježja korisnika/ica domova za starije i nemoćne osobe dobivenih u projektu, uočiti jesu li se i kako mijenjala ta obilježja tijekom godina, te ih usporediti s ukupnim prosječnim vrijednostima svih sudionika/ca istraživanja (odnosno njih 168 koji su sudjelovali u sve tri točke mjerenja).

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS