Sveučilište u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija

logo

Facebook stranica FHS-a
YouTube kanal FHS-a
LinkedIn stranica FHS-a
Molimo studente, nastavnike i zaposlenike koji su pozitivni na COVID-19, imaju simptome ili su bili u bliskom kontaktu sa zaraženim da se jave na kvaliteta@fhs.hr
Teme Programa

1. Teorije učenja, stilovi učenja, motivacija i cjeloživotno učenje
Teorijski pristupi objašnjenja procesa učenja svoja uporišta pronalaze u psihologiji. Razumijevanje suvremenih teorijskih pristupa koji objašnjavaju proces gradnje spoznaje kod pojedinca temelj je promišljanja tijeka poučavanja i učenja. Budući da je studentska populacija sastavljena od pojedinaca različitih interesa, sposobnosti, vještina i navika, vrlo je važno upoznati različite stilove učenja budući da je poznavanje značajki pojedinih načina učenja također jedan od preduvjeta uspješnoga procesa poučavanja. Uz sve navedeno, vrlo važan, ako ne i ključni element uspješnoga učenja, jest motivacija. Motivacija je kompleksan proces uvjetovan nizom unutarnjih i vanjskih čimbenika, od kojih je jedan, zasigurno, nastavnik i njegove vještine prenošenja znanja. Pored toga, ima li se u vidu da bi se studenti nakon diplome trebali nastaviti usavršavati na putu ostvarenja stručnosti u vlastitim područjima, a s obzirom na brz i kontinuiran rast znanstvenih spoznaja, potreba trajnoga, cjeloživotnoga samoobrazovanja ključna je vještina koju svaki predavač na fakultetu treba znati i moći prenijeti svojim studentima.

2. Akademska postignuća („ishodi učenja“) u visokoškolskoj nastavi

Akademska postignuća („ishodi učenja“) predstavljaju polazište promišljanja i organiziranja nastavnoga procesa, a najčešće se definiraju kao napisane tvrdnje o tome što želimo da student zna i u stanju je demonstrirati nakon procesa učenja. Drugim riječima, ishodi učenja su svojevrsni pokazatelji kompetencija koje će studenti steći nakon procesa poučavanja i učenja. Postavljanje ishoda učenja ima svoje znanstveno uporište i pravila koja je potrebno poznavati ukoliko se želi ostvariti zadane ciljeve predmeta. Tako je, primjerice, važno znati redoslijed oblikovanja akademskih postignuća (od ishoda studijskoga programa ili ishoda na makrorazini prema ishodima na mikrorazini ili onima vezanima za sat/e predavanja), kako postaviti ishode učenja, a onda i kako postavljene ishode ostvariti te vrjednovati.
 

3. Aktivno i suradničko učenje u visokoškolskoj nastavi

Ima li se u vidu nastava usmjerena na studenta, poticanje procesa učenja i razvoj kompetencija neizbježno je govoriti o potrebi organiziranja aktivnoga i suradničkoga učenja u visokoškolskoj nastavi. Aktivno učenje podrazumijeva, između ostaloga, visok stupanj samostalnosti i samoregulacije u procesu učenja te poticanje razvoja viših kognitivnih procesa poput analize, sinteze, zaključivanja i kreiranja. S druge strane, važnost suradničkoga učenja u smislu razvijanja sposobnosti suradnje s drugima u svrhu postizanja određenoga cilja smatra se generičkom kompetencijom koju bi trebao steći svaki pojedinac tijekom svoga školovanja. S obzirom na važnost i značaj aktivne uloge studenta i suradničkoga učenja, bitna vještina svakoga predavača je znati isplanirati, potaknuti, organizirati, voditi i na koncu vrjednovati različite oblike aktivnoga i suradničkoga učenja.
 

4. Praćenje, vrjednovanje i ocjenjivanje u visokoškolskoj nastavi

Jedan od temeljnih zadataka svakoga predavača je znati kako pratiti rad svojih studenata, kako taj rad vrjednovati i na koncu ocijeniti. Vrjednovanje se nikako ne bi smjelo koristiti kao proces kojim se isključivo provjeravaju konačna znanja studenta budući da postoji više načina kako vrjednovati rad studenta tijekom čitavoga semestra i/ili godine (mapa radova, eseji, izrada projektnih ideja i razrada istih itd.). Vrjednovanje je složen proces koji iziskuje posebne vještine onoga tko ga provodi.

U procesu planiranja poučavanja kao važnoga preduvjeta uspješnoga procesa učenja jedan od ključnih elemenata je poznavanje i primjena konstruktivnoga poravnanja. Drugim riječima, za proces uspješnoga poučavanja važno je znati uskladiti postavljene ciljeve i ishode učenja s nastavnim strategijama i metodama te procesom vrjednovanja ukoliko se želi postići smislen i produktivan proces učenja. Predavači na fakultetu bi, također, trebali biti osposobljeni za samovrjednovanje na temelju različitih pokazatelja, primjerice, kvalitete studentskih seminarskih radova, uspjeha na provjerama znanja i rezultata studentskih anketa. Samovrjednovanjem bi svaki predavač trebao nastojati, u skladu s provedenom evaluacijom, unaprijediti kvalitetu svoga rada.
 

5. Digitalni alati u visokoškolskoj nastavi

Važnost digitalnih alata u visokoškolskoj nastavi postala je posebno istaknuta zadnjih mjeseci zbog pandemije COVID-a-19. Postoji niz digitalnih alata koji se koriste u okviru odgoja i obrazovanja na svim razinama. Uz pomoć digitalnih alata može se, primjerice, organizirati aktivno i suradničko učenje, projektna i problemska nastava, potaknuti kreativnost i ostvarenje viših kognitivnih procesa. Kada je u pitanju tijek poučavanja i učenja, digitalni alati imaju svojih prednosti i nedostataka. Međutim, educirani predavač koji je stekao potrebne vještine rada s digitalnim alatima, znat će iskoristiti njihove prednosti kako bi obogatio proces poučavanja i unaprijedio proces učenja.
 

6. Komunikacijske i socijalne vještine u visokoškolskoj nastavi

Komunikacijske i socijalne vještine razvijaju se tijekom cijeloga života, te su neophodne za uspostavljanje i održavanje kvalitetnih međuljudskih odnosa. U tom kontekstu nužne su i u nastavi na svim razinama obrazovanja, kako za učenike/studente, tako i za nastavnike. Socijalne vještine širok su pojam koji, između ostaloga, obuhvaća i komunikacijske vještine tj. slušanje, govorenje, čitanje i pisanje. Ukoliko osoba nema dovoljno razvijene socijalne vještine neće moći razviti dobre komunikacijske vještine, a loša razvijenost komunikacijskih vještina negativno utječe na socijalne vještine. Sve navedeno važno je za kvalitetu nastave jer dobra komunikacija između nastavnika i studenata omogućuje kvalitetan zajednički rad. Kvalitetna komunikacija sa studentima nastavniku omogućuje da bolje razumije njihove potrebe te potakne i održi njihovu motivaciju, što neposredno utječe na akademski uspjeh studenata, njihovo samopoštovanje i percepciju studija ali i na profesionalni uspjeh nastavnika.
 

Polaznici Programa metodičkoga osposobljavanja i usavršavanja sveučilišnih nastavnika i suradnika koji će dolaziti s drugih sastavnica Sveučilišta imat će mogućnost zatražiti prilagodbu tema radionica svojim potrebama.


Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2022. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS