Prijava
Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
U organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u Pirovcu se od 6. do 13. srpnja održavala Četvrta međunarodna ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture, pod vodstvom prof.dr.sc. Sanje Vulić. U Pirovcu, u prostorijama Proni centra za socijalno podučavanje, prošloga tjedna studentice iz Poljske, Češke, Mađarske i SAD-a učile su o hrvatskom jeziku i kulturi.
Budući da su na posljednje dvije ljetne škole, kao i na ovogodišnjoj, najbrojniji polaznici bili upravo studenti iz Poljske, glavna tema ovogodišnje Škole bila je “Hrvati i Poljaci kroz stoljeća”. Sukladno glavnoj temi doc. dr. sc. Marinko Šišak održao je predavanja na temu “Dubrovački pjesnik Didacus Pyrrhus i njegov gizdavi prijatelj u Krakovu” te „O jednom gotovo nepoznatom poljskom prijevodu Gundulićeva Osmana“. Tako su studentice saznale o hrvatsko-poljskim kulturnim odnosima preko iznimno zanimljivih mikropovijesnih primjera. Predavanje o hrvatsko-poljskim leksičko-semantičkim usporedbama održala je prof. dr. sc. Sanja Vulić. Studentice su imale priliku doznati zanimljivosti vezane uz leksičko-semantičke razlike između standardnoga jezika i hrvatskih dijalekata te njihove usporedbe s poljskim standardnim jezikom. O odnosu hrvatskih medija spram hrvatskoga identiteta studentice su imale priliku čuti na predavanju „Mediji – nositelji hrvatskoga identiteta“, kojeg je održao prof. dr. sc. Danijel Labaš. Polaznice Škole i same su se uključile u raspravu o toj zanimljivoj temi, navodeći vlastite doživljaje Hrvatske i hrvatskoga naroda kroz hrvatski film, prije nego što su imale priliku osobno doći u Hrvatsku. Zaključile su da su dojmovi o Hrvatskoj neusporedivo pozitivniji uživo nego očima redatelja hrvatskih filmova. Nakon jutarnjih predavanja usporedno su se održavale jezične vježbe u dvjema skupinama, koje su vodile prof. Vulić te doktorandica Jelena Gazivoda. Skupine su formirane prema razini znanja polaznica Škole. U večernjim satima polaznice su imale mogućnost kreativno upotrebljavati naučeno, improvizirajući svakodnevne životne situacije na kazališnoj radionici. Scene koje su osmišljene pod vodstvom redateljice Frane Marije Vranković, pokazale su zadnjega dana na završnoj priredbi, na kojoj su im i podijeljene potvrde o sudjelovanju na Školi. U sklopu programa predstavljen je i Panonski ljetopis 2013. te dijalektalna pjesnička zbirka Bokuniće mojih dnevi na čakavštini Vrbnika na Krku. Kao odmor od učenja i kako bi upuzale ljepote Šibensko-kninske županije polaznice su posjetile Nacionalni park „Krka“, Šibenik, Skradin te Nacionalni park „Kornati“.
Odsjeci
Studiji
Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.
Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb