Pristupačnost
Europska povijest počiva na pepelu totalitarnih režima. Područje slobode, sigurnosti i pravde u 20. stoljeću, “stoljeću ideologija”, bilo je najizazovnije stoljeće u čitavoj ljudskoj povijesti.
Nakon Prvog svjetskog rata, u vrijeme obilježeno gospodarskom krizom, na političku pozornicu stupile su nove diktature – posebno u zemljama srednje i istočne Europe. To je bilo vrijeme kad su se pojavili fašistički i nacionalsocijalistički režimi i, već od Oktobarske revolucije 1917., komunistički totalitarizam. Završetkom Drugog svjetskog rata i propašću fašizma i nacionalsocijalizma, komunistički totalitarizam preuzeo je značajke dominantnog režima u zemljama istočne i jugoistočne Europe. Dokinut je tek krajem 80-ih godina 20. stoljeća.
Totalitarni režimi koje je Europa doživjela u prošlom stoljeću obilježeni su masovnim ubojstvima i zločinima protiv čovječnosti. Uobičajen izraz za to je “grubo i sustavno kršenje temeljna ljudska prava”.
U razdoblju u kojem je komunistički režim bio jedini politički sustav, uspostavljen logikom ratnog pobjednika nakon Drugog svjetskog rata, a ne odabirom građana, hrvatsko stanovništvo izvrgnuto je likvidacijama, montiranim sudskim procesima, konfiskaciji imovine te raznim drugim oblicima diskriminacije. Svi koji nisu bili aktivni podupiratelji režima označeni su kao njegovi protivnici. Ovakve postupke doživjeli su izravno ili neizravno veliki broj Europljana koji su rođeni prije pada Berlinskog zida. Iako, postoje temeljne razlike, što treba precizno definirati.
Projekt "Europsko sjećanje za europsku budućnost: Komunistički zločini", ima za cilj rasvijetliti i osvijestiti specifična kršenja ljudskih prava provedena od strane komunističkog režima i njegovih protagonista, kao dominantne vojne i političke nomenklature na hrvatskim povijesnim prostorima u drugoj polovici 20. stoljeća. Cilj je posvetiti se konkretnim, pojedinačnim slučajevima kršenja ljudskih prava te ih staviti u ispravan povijesni kontekst. Projekt se provodi kontinuirano: svake dvije godine organizira se međunarodni znanstveni skup s novim istraživačkim usko fokusiranim temama, dok se paralelno izdaje zbornik s radovima izlagača, čime je uspostavljen ritam godišnjih aktivnosti.
Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 22. lipnja 2022. organizira II. Međunarodni znanstveni skup Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: Komunistički zločini. Na simbolički način održava se skup s obzirom na to da je taj dan predviđen za slavlje državnoga praznika Dana antifašističke borbe. Fakultet ovim činom želi ukazati na zaboravljeni pijetet prema svim žrtvama ratnih i poratnih zločina te zaboravnost na ove nemile događaje koji su potisnuti.
Radi se o drugom znanstvenom skupu na Fakultetu hrvatskih studija s navedenom tematikom koji će se održati na Znanstvenom-učilišnom kampusu Borongaj u najvećoj dvorani Zagreb uz potporu i pokroviteljstvo Ministarstva znanosti i obrazovanje te Zaklade Konrad Adenauer. Drugi je to skup s takvom problematikom u Republici Hrvatskoj i širem okruženju, a glavni joj je cilj okupiti znanstvenike, koji će različitim metodološkim pristupima doprinijeti spoznajama i razumijevanju naravi komunističkih zločina.
Europsko humanističko civilizacijsko nasljeđe te odgovarajući dokumenti Hrvatskoga sabora, Vijeća Europe i Europske unije obvezuju znanstvenike na doprinosu i suočavanju sa zločinačkom komunističkom prošlošću. O navedenim masovnim zločinima najkonkretnije svjedoče prikrivena stratišta i grobišta koja su do 1990. bila najstrože čuvana tajna jugoslavenskoga komunističkoga poretka, a nakon 1990. službena državna povjerenstva su do 2012. na teritorijima dijela novonastalih država evidentirala ukupno približno 1700 masovnih prikrivenih stratišta i grobišta: u Sloveniji 591, u Hrvatskoj 843, u Srbiji 180 te u Bosni i Hercegovini 91. U dijelu država nastalih raspadom Jugoslavije (Crna Gora, Kosovo, Makedonija) ta tema službeno još nije ni otvorena.
Međutim, zbog tranzicijskih razloga u spomenutim državama koje su dio tih zločina istražile, uglavnom su obustavljena ili znatno usporena daljnja istraživanja (u Hrvatskoj 2000., u Sloveniji 2009.) te je stoga izostalo suočavanje s tim zastrašujućim zločinima i drugom zločinačkom represijom jugoslavenskoga komunističkoga režima, iako na to suočavanje Hrvatsku i Sloveniju obvezuju dokumenti koji su pravna stečevina Europske unije, a sukladno tomu Hrvatski sabor je u lipnju 2006. usvojio i odgovarajuću Deklaraciju koja je ostala mrtvo slovo na papiru.
Međunarodni znanstveni skup okupit će 15 znanstvenika iz čak šest država. Skup će biti podijeljen u tri sesije: Komunistički poratni zločini – temeljne odrednice, Komunistički zločini između državne i lokalne razine, Komunistički zločini i stanovništvo.
Organizacijski odbor znanstvenog skupa čine predsjednik doc. dr. sc. Vladimir Šumanović, doc. dr. sc. Vlatka Vukelić i Danijel Jurković, mag. hist., mag. educ. hist. et mag. comm. Na skupu će također sudjelovati uvaženi znanstvenici koji se godinama bave naravi komunističkih zločina: prof. dr. sc. Bojan Dimitrijević, prof. dr. sc. Mitja Ferenc, prof. dr. sc. Veljko Đurić Mišina, dr. sc. Franjo Jurić, dr. sc. Blanka Matković, dr. sc. Tomislav Jonjić, dr. sc. Hrvoje Mandić…
Izravni video prijenos osiguran je za 22. lipnja 2022. u 9.30 sati te će biti dostupan na poveznici: YouTube kanal Fakulteta hrvatskih studija
Promjena AAI@EduHR zaporke