Hrvatske iseljeničke manjinske zajednice

1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	15
Seminar	15

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Prepoznati i primijeniti teorijske okvire povijesnih migracija i demogeografske prostorne pokretljivosti.
Upoznati studente s demogeografskim tipološkim obilježjima prostorne pokretljivosti hrvatskoga stanovništva u prošlosti.
Predočiti i objasniti studentima povode, uzroke, tijek i posljedice povijesnih migracija hrvatskih zajednica od XIII. do XXI. stoljeća.
Predočiti studentima dezintegracijske povijesne procese potaknute vojnim sukobima i osvajanjima od XIV. do početka XVIII. stoljeća sa stajališta iseljenja hrvatskih populacija izvan matičnoga hrvatskoga ozemlja.
Uvesti studente u proces sintetskoga razmišljanja o sastavnicama kulturnoga i nacionalnoga identiteta, koje su se oblikovale unutar autohtonih hrvatskih zajednica u okolnim zemljama tijekom modernizacijskih povijesnih procesa standardizacije, transformacije i integracije u XIX. i XX. stoljeću.
Upoznati zaslužne Hrvate, kao što su branitelji identiteta Hrvata u Bačkoj, mučenici za ideale (Grgo Jasenović i Mišo Jelić); promicatelji hrvatske riječi iz Bačke u iseljeništvu i svekolikoga hrvatskoga zajedništva (Marko Čović), Ljudevit Lajčo Budanović, Jelena Čović, Matija Evetović, Mišo Mandić, Petar Pekić, Blaško Rajić i Antun Karagić; ili kao što su čuvari čvrstih veza gradišćanskih Hrvata s matičnom domovinom Mate Meršić Miloradić i Ignac Horvat.
Dovesti studente do sagledavanja složenosti funkcioniranja današnjega institucionalnoga okvira i manjinskoga položaja hrvatskih iseljeničkih autohtonih zajednica u okolnim zemljama.
Opisati kulturu, povijest i jezik starijega hrvatskoga iseljeništva.
Razumjeti posljedice manjinskoga položaja starijega hrvatskoga iseljeništva od doseljenja do danas. Usporediti današnju realizaciju manjinskih i ljudskih prava hrvatskih autohtonih zajednica u okolnim zemljama.

Postignuća studiranja na razini programa kojima predmet pridonosi:
Prepoznati i primijeniti teorijske okvire povijesnih migracija i demogeografske prostorne pokretljivosti kojima su u prošlosti bile zahvaćene autohtone iseljeničke hrvatske zajednice u okolnim zemljama (Austrija, Slovačka, Mađarska, Srbija/Vojvodina, Rumunjska, Kosovo, Crna Gora, Italija).
Osposobiti se za definiranje i tumačenje sastavnica kulturnoga i nacionalnoga identiteta starijega hrvatskoga iseljeništva.
Razumjeti posljedica dezintegracijskih povijesnih procesa kao i modernizacijskih utjecaja inorodnih naroda na oblikovanje manjinskih zajednica starijega hrvatskoga iseljeništva od njihova doseljenja do danas.
Prepoznati i raščlaniti današnji društveni, pravni i politički ostvaraj manjinskih i ljudskih prava hrvatskih autohtonih zajednica u okolnim zemljama.
Osposobiti se za rad u iseljeničkim zajednicama kao i za rad u hrvatskim institucijama koje povezuju hrvatske autohtone manjinske zajednice s Domovinom.

Očekivana postignuća studiranja na razini predmeta:
Razumjeti povijesne, sociološke i demogeografske teorijske okvire koji se odnose na problematiku istraživanja starijega hrvatskoga iseljeništva
Definirati pojmove migracija i identiteta i komparirati njihova bitna obilježja.
Usvojiti i analizirati pojmove: etnička zajednica, narod, nacija, migracija, cirkulacija, standardizacija, transformacija, modernizacija, dezintegracija, integracija, asimilacija, akulturacija, iseljeništvo, izvandomovinstvo, dijaspora, manjinska zajednica, autohtona manjinska zajednica, starije hrvatsko iseljeništvo, mlađe hrvatsko iseljeništvo.
Odrediti položaj starijega hrvatskoga iseljeništva u susjednim zemljama: Austrija (Gradišće/Burgenland)), Slovačka/Moravska, Mađarska (Južna i Zapadna), Srbija/Vojvodina (Bačka, Banat, Srijem), Rumunjska (Banat), Kosovo (Janjevo), Crna Gora/Boka Kotorska, Italija (Mletci/Molise).
Pravilno primijeniti spoznaje o povijesnim migracijama starijega hrvatskoga iseljeništva.
Uočiti posljedice manjinskoga položaja Hrvata u okolnim zemljama u prošlosti i sadašnjosti.
Osposobiti se za odgovorno sudjelovanje u realizaciji nastavnih planova i programa starijega hrvatskoga iseljeništva.

Opis sadržaja predmeta:
1. Osnovne informacije o kolegiju, sadržaju i načinu rada na predavanjima i seminarima, terenskoj nastavi.
2. Prostorna pokretljivost: definiranje demografskih pojmova migracija i cirkulacija te njihova tipizacija kao i komparacija s povijesnim migracijama i prikazima na povijesnim zemljovidima.
3. Mnogostrukost i složenost identiteta: etnički identitet, nacionalni identitet, kulturni identitet, socijalni identitet, hibridni identitet
4. Terminološka raščlamba socio-povijesnih pojmova: standardizacija, transformacija, modernizacija, dezintegracija, integracija, etnička zajednica, nacionalna zajednica i njihovo razumijevanje s aspekta istraživanja starijega hrvatskoga iseljeništva
5. Kada i zašto započinju prve migracije hrvatskoga stanovništva izvan domovine u XIII. stoljeću.
6. Osmanska ugroza u Europi i velike lančane migracije hrvatskoga stanovništva u XV. i XVI. stoljeću.
7. Prostorni raspored hrvatskih selilaca u okolnim europskim zemljama od XV. do kraja XVII. stoljeća.
8. Veliki bečki rat i oslobođenje Europe od osmanske vlasti-uloga habsburških, mletačkih i osmanskih vlasti u drugom velikom valu selidbi hrvatskih populacija izvan matičnoga hrvatskoga ozemlja od kraja XVII. i na početku XVIII. stoljeća.
9. Uloga Crkve u pokretanju, vođenju drugoga selidbenoga vala hrvatskoga stanovništva prema oslobođenim kršćanskim zemljama s osmanskih područja od XVI. do XVIII. stoljeća.
10. Uloga Katoličke Crkve u očuvanju etničkoga i nacionalnoga identiteta hrvatskih iseljeničkih zajednica u razdoblju od XV. do XX. stoljeća.
11. Dezintegracijski procesi unutar hrvatskih iseljeničkih zajednica u XVIII. i XIX. stoljeću.
12. Hrvatski narodni preporod i hrvatske autohtone manjinske zajednice u okolnim zemljama-Hrvati u okolnim zemljama između prihvaćanja modernizacijskih procesa asimilacije i dezintegracije etničkih/narodnih zajednica ili integracijskoga povezivanja s maticom domovinom i oblikovanja vlastite hrvatske nacije te prihvaćanja manjinskoga položaja.
13. Znameniti hrvatski pregaoci u očuvanju hrvatskih zajednica i hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta u europskim zemljama
14. Položaj autohtonih hrvatskih zajednica u susjednim europskim zemljama danas komparacija s integracijsko/dezintegracijskim socio-povijesnim procesima
15. Institucionalna djelovanja i današnja društvena i kulturna vizibilnost autohtonih hrvatskih manjinskih zajednica u matičnim državama i njihova povezanost s kulturnim, društvenim i političkim institucijama Republike Hrvatske.

1. , Skenderović, Robert (2017). Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljenja do propasti Austro-Ugarske Monarhije, HIP i ZKVH, Slavonski Brod., , , .
2. , Holjevac, Željko (2006). Gradišćanski Hrvati u Mađarskoj i Hrvati u Slovačkoj: analiza hrvatskih naselja u zapadnoj Mađarskoj i Slovačkoj, Zagreb., , , .
3. , Čolak, Nikola - Ive Mažuran (2000). Janjevo sedam stoljeća opstojnosti Hrvata, Zagreb: Udruga Janjevo., , , .
4. , Krpan, Stjepan (1990). Hrvati u Rekašu kraj Temišvara, Zagreb: Kršćanska sadašnjost., , , .

1. , Bara, Mario (2011). Prešućeni karaševski Hrvati: Karaševci u vojvođanskom dijelu Banata (članak), Godišnjak za znanstvena istraživanja, Subotica: ZKVH., , , .

Obavezni predmet - Redovni studij - Demografija i hrvatsko iseljeništvo (integrirani)