O nama
Hrvatski studiji kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu spadaju među tzv. „nastavna učilišta“ koji na svim svojim studijskim smjerovima (zasad izuzev komunikologije), uz mogućnost znanstvenog opredjeljenja, svojim studentima nudi i mogućnost nastavničke naobrazbe za one koji vide svoju budućnost kao djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova.
Nakon donošenja Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi 2008. god., nastavnička naobrazba je usklađena prema propisima toga zakona po kojemu „poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške kompetencije (čl. 105,7). Pod pedagoškim kompetencijama zakon predviđa znanja iz pedagogije, psihologije, didaktike i metodike sa sveukupnom opterećenošću od 60 ECTS (105,6). Ovakav koncept nastavničke naobrazbe je istovremeno usklađen i s  Bolonjskom reformom visokog obrazovanja ima li se u vidu Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. godine.
Nastavu izvodi i organizira Odjel za edukacijske znanosti i nastavničku naobrazbu tako da je ona koncentrirana na jednom mjestu za sve studijske smjerove.
Kako bi izišli ususret sve većoj potražnji za nastavničkom naobrazbom, a u skladu s najnovijim zakonskim odredbama, Odjel za edukacijske znanosti i nastavničku naobrazbu Hrvatskih studija, osmislio je, a Senat Sveučilišta u Zagrebu 11. ožujka 2014. prihvatio program dodatne nastavničke naobrazbe (PPDMN) u svrhu stjecanja pedagoških kompetencija. Program je namijenjen svima koji žele raditi (ili već rade) u odgojno-obrazovnim ustanovama, a tijekom svoga studija nisu stekli tu naobrazbu, odnosno njihova matična ustanova im to nije mogla ponuditi. On je predviđen i za one koji osjećaju potrebu za cjeloživotnim školovanjem i dodatnom naobrazbom na tom području radili oni u obrazovnim ustanovama, nakladničkim kućama ili elektroničkim medijima. Više o programu vidi na: http://www.hrstud.unizg.hr/ppdmn.

Objavljeno: 16. 11. 2023. u 18:15
Administrator

U sklopu projekta Hrvatska nastava u inozemstvu – pedagoški i glotodidaktički izazovi, financiranog od Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske 29. rujna 2023. održan je, u online okruženju, znanstveno-stručni razgovor pod nazivom Hrvatska nastava u inozemstvu – primjeri dobre prakse.

Na znanstveno-stručnom razgovoru sudjelovali su učitelji hrvatske nastave u inozemstvu iz cijeloga svijeta, a učiteljima se uz primjere obrade tema vezanih uz hrvatsku povijesnu i kulturnu baštinu predstavio i e-priručnik s primjerima dobre prakse koji mogu koristiti u nastavi. Znanstveno-stručni razgovor otvorile su voditeljica projekta izv. prof. dr. s. Rona Bušljeta Kardum i Estera Šimić, viša stručna savjetnica pri Samostalnom sektoru za koordinaciju europskih poslova i međunarodne suradnje Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Nakon pozdravnih riječi doc. dr. sc. Ivana Jukić Vidas s Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija je svojim izlaganjem dala primjer kako se Montessori pristupima mogu prevladati neki od izazova koje nosi hrvatska nastava u inozemstvu te je prezentirala temu pod naslovom Kako je Hrvatska dobila ime koristeći spomenute pristupe. Doc. dr. sc. Sandra Car s Odsjeka za odgojno-obrazovne znanosti Fakulteta hrvatskih studija se u svom izlaganju dotaknula osnovnih postavki Montessori pedagogije te je pokazala kako, uz pomoć Montessori pristupa u nastavi, obraditi temu pod nazivom Hrvatska tradicijska kultura.

Ivana Skender, mag. educ. philol. croat., bivša dugogodišnja koordinatorica i učiteljica hrvatske nastave u inozemstvu izložila je izazove i primjere održavanja hrvatske nastave u inozemstvu na daljinu, dok je Adela Kupres mag. prim. educ., učiteljica hrvatske nastave u inozemstvu u Norveškoj pokazala kako se tema obilježavanja Dana državnosti izvodi u okvirima hrvatske nastave u inozemstvu u Norveškoj.

Kako je već navedeno na znanstveno-stručnim razgovoru predstavljen je i e-priručnik namijenjen učiteljima hrvatske nastave u inozemstvu naziva Hrvatska nastava u inozemstvu - primjeri dobre prakse u kojemu se osim primjera primjene Montessori pristupa u temama koje se obrađuju u hrvatskoj nastavi u inozemstvu nalaze i pripreme za nastavne sate s bogatim prilozima koje su izradili učitelji hrvatske nastave u inozemstvu. Urednice e-priručnika su izv. prof. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum i Estera Šimić, mag. educ. croat. et mag. educ. phil.

Reakcije sudionika znanstveno-stručnog razgovora bile su i više nego pozitivne zato vjerujemo da ovo nije zadnji znanstveno-stručni razgovor na temu hrvatske nastave u inozemstvu kroz primjere dobre prakse.

doc. dr. sc. Sandra Car

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS