U knjizi Bečko-hrvatska filološka ishodišta, objavljenoj u nakladi Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu krajem prošle godine, profesor emeritus Alojz Jembrih objedinjuje dvadeset i tri teksta na sedamstotinjak stranica. Tekstovi su razvrstani u pet poglavlja po stoljećima, od onoga o Feliksu Petančiću iz šesnaestoga stoljeća do onoga o Hrvatskome povijesnome institutu u Beču osnovanome pred sam kraj dvadesetoga stoljeća Dekretom br. 28. Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu iz 1990., 216 godina nakon prestanka postojanja Hrvatskoga kolegija u Beču 1784.

“Autor u knjizi rasvjetljava, tumači i prikazuje višestoljetni razvoj hrvatske naobrazbe i filologije vezan za Beč kao glavni grad Podunavske Monarhije kojoj je pripadala Hrvatska“ čitamo u recenziji prof. dr. sc. Pave Barišića u kojoj se naglašava i da je „pisana s osloncima na brojna vrela, kao i na autorove prosudbe zasnovane na izvrsnom poznavanju kako hrvatske filologije tako i europske povijesti naobrazbe i kulture…“.

Tu činjenicu, da je Beč jedno od najznačajnijih mjesta u hrvatskoj povijesti i kulturi, ističe i izv. prof. dr. sc. Darko Vitek u svojoj recenziji, te piše da će u knjizi naći „vrijedne priloge filolozi, povjesničari, kroatisti, ali i svi drugi znanstvenici koji su usmjereni na identitetska i kulturološka pitanja“.

Naslovnica