Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 20. i 21. lipnja 2024. godine održan je treći međunarodni znanstveni skup pod nazivom „Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: komunistički zločini 3“. Skup su zajednički organizirali Znanstveni zavod Fakulteta hrvatskih studija i Litvanski institut za povijest (Lietuvos istorijos institutas), uz pokroviteljstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Međunarodni organizacijski odbor činili su izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić (Fakultet hrvatskih studija), doc. dr. sc. Vladimir Šumanović (Fakultet hrvatskih studija), prof. dr. sc. Ante Čuvalo (Ohio State University), izv. prof. dr. sc. Aurimas Švedas (Lietuvos istorijos institutas), dr. sc. Blanka Matković (University of Sheffield), prof. dr. sc. Bojan Dimitrijević (Institut za savremenu istoriju Beograd), izv. prof. dr. sc. Šimun Novaković (Arhiv Bosne i Hercegovine), doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić (Fakultet hrvatskih studija) i doc. dr. sc. Danijel Jurković (Fakultet hrvatskih studija). Skup je održan na hrvatskom i engleskom jeziku, uz izravan audio i video prijenos putem YouTube kanala Fakulteta hrvatskih studija, gdje je dostupna snimka cijelog događaja.

Prvoga dana skupa, pozdravne riječi sudionicima i organizatorima uputili su istaknuti predstavnici i dužnosnici: savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova dr. sc. Domagoj Knežević, veleposlanik Republike Kosovo u Republici Hrvatskoj Nj. E. Martin Berishaj, državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić, zastupnik Skupštine Republike Kosovo general Hisen Berisha te povjerenik za kulturna dobra i voditelj Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije velečasni dr. sc. Vlado Mikšić. U ime organizatora, skup su pozdravili pročelnik Odsjeka za povijest doc. dr. sc. Vladimir Šumanović i predstojnica Znanstvenog zavoda izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić.

U prvoj sesiji skupa pod nazivom „Poslijeratno iskustvo komunističkog terora u Hrvatskoj“ održana su četiri izlaganja. Prvo izlaganje održala je dr. sc. Blanka Matković, koja je govorila o hrvatskom protukomunističkom otporu i ulozi žena u djelovanju križarskih organizacija na primjeru Imotske krajine od 1944. do 1948. godine. Drugo izlaganje, koje je održala izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić, bavilo se karakterom kaznenih spisa vijeća komandi vojnih područja za Kalnik, Moslavinu, Slatinu, Varaždin, Viroviticu, Zagreb i Bjelovar tijekom 1946. i 1947. godine. Treće izlaganje održao je doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić, govoreći o Novosadskom dogovoru iz 1954. godine te dekonstrukciji potpisnika i rekonstrukciji sustavnog komunističkog kulturocida. Na kraju, izv. prof. dr. sc. Šimun Novaković izložio je temu o akciji Bugojanske skupine iz 1972. godine u svjetlu reakcija bosanskohercegovačkih partijskih struktura.

Pozdravne govore za drugi dan skupa održali su veleposlanik Republike Litve u Republici Hrvatskoj, Nj. E. Eduardas Borisovas, te voditeljica Službe za obilježavanje mjesta masovnih grobnica i suradnju s organizacijama civilnog društva Ministarstva hrvatskih branitelja, Ivana Horvat.

Skup je započeo sesijom o europskim iskustvima u suočavanju s komunističkom prošlošću. Izv. prof. dr. sc. Aurimas Švedas govorio je o razmišljanjima povjesničara iz srednje i istočne Europe suočenih sa zlom 20. stoljeća. Tema izlaganja mr. sc. Toomasa Hiioa iz Estonskog instituta povijesne memorije bila je sovjetska okupacija i komunistički zločini u Estoniji tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Izv. prof. dr. sc. Dovile Sagatiene s Odjela za politike znanosti Sveučilišta u Kopenhagenu izlagala je o Europskom sudu za ljudska prava kao „Nürnbergu za sovjetske zločine“ u baltičkim državama. Na kraju, dr. sc. Dovile Budryte s Georgia Gwinnett Collegea održala je predavanje o deportaciji i gulagu kao rodno uvjetovanom procesu, koristeći uvide iz slučaja Litve.

Tema druge sesije bila je oblikovanje jugoslavenskog komunističkog sustava i uspostava komunističkog terora. Prof. dr. sc. Bojan Dimitrijević govorio je o trećoj „liniji“ OZNA-e i stvaranju armijske službe KOS tijekom 1945. i 1946. godine. Dr. sc. Nemanja Dević s Instituta za savremenu istoriju u Beogradu izlagao je o uspostavljanju komunističke vlasti u Srbiji i OZNA-i. Dolores Antunica, doktorandica povijesti s Fakulteta hrvatskih studija, predstavila je svoje istraživanje o uspostavi jugoslavenske komunističke vlasti u Dubrovniku. Posljednje izlaganje održala je također doktorandica povijesti, Barbara Vlahović, o Dalmatincima u II. dalmatinskoj brigadi, od boraca za oslobođenje Dalmacije do suučesnika u sprovođenju i uspostavi komunističkog sustava.

Treća sesija bila je posvećena temama jugoslavenskog komunističkog terora. Doc. dr. sc. Vladimir Šumanović održao je predavanje o Boraču kao uništenom mjestu u Hercegovini. Bruno Šagi, student povijesti s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorio je o zaboravljenim analizama potlačene Hrvatske u jugoslavenskim državama. Davor Dijanović, doktorand povijesti, izlagao je o partizanskim zločinima prema britanskim dokumentima. Vedran Petrović, urednik internetskog portala Komunistickizlocini.net, govorio je o Folksdojčerima kao žrtvama Titovih partizana i jugoslavenske komunističke države.

Komunistički zločini u Hrvatskoj bili su tema posljednje dvije sesije skupa. Magistar povijesti i sociologije Bruno Bogović prvi je govorio o "narodnim neprijateljima" druge jugoslavenske države u rubrikama Varaždinskih vijesti tijekom 1945. godine. Doktorandica povijesti Iva Kajfeš izlagala je o sustavu logora Križnog puta 1945. godine na području Đurmanca, Krapine, Mirkovca, Svetog Križa Začretja i Oroslavja. Sanja Gudelj, također doktorandica povijesti, predstavila je svoje istraživanje o komunističkim zločinima na teritoriju Gospića tijekom 1945. godine. Tema izlaganja doktorandice povijesti Barbare Budimir bila je partizanski zločin u Španovici. Jure Trutanić, asistent na Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija, govorio je o likvidaciji prešućenog zapovjednika Čete bračkih partizana, Nikole Gomerčića Drena, 1942. godine. Doc. dr. sc. Wollfy Krašić s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija izlagao je o represiji jugoslavenskih komunista nad katoličkim klerom i vjernicima u Gorskom kotaru tijekom Drugog svjetskog rata. Posljednje izlaganje održao je dr. sc. Igor Vranić, stručni suradnik Središnjeg ureda za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu, s temom suđenja studentima Sveučilišta u Zagrebu povodom društvenih nemira nakon utakmice Dinamo – Crvena Zvezda 1951. godine.

Zaključak skupa jasno pokazuje rastući interes akademske zajednice za temu komunističkih zločina. Ove godine, za razliku od prijašnjih, skup je uključio čak 23 izlaganja znanstvenika i stručnjaka iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Litve i Estonije. Raznolikost tema i pristupa obogatila je raspravu, pružajući sveobuhvatan uvid u različite aspekte komunističkog terora. Također je najavljena priprema zbornika radova koji će sažeti sve istraživačke doprinose, kao i idući skup na istu temu planiran za 2026. godinu, što svjedoči o stalnom naporu u proučavanju i razumijevanju ovog važnog dijela hrvatske i europske povijesti.

doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić

Fotogaleriju sa znanstvenoga skupa možete pogledati ovdje.