Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.
Na poziv Srednje škole Isidora Kršnjavoga u Našicama dana 4. veljače 2025. godine održano je predstavljanje studijskih smjerova Fakulteta hrvatskih studija.
Budući studenti Srednje škole Isidora Kršnjavoga Našice tom su prilikom od nastavnica s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo, dr. sc. Tamare Bodor i dr. sc. Monike Balija, dobili potrebne informacije o mogućnostima studiranja, uvjetima upisa, znanjima i vještinama koje će steći završetkom studija te mogućnostima zaposlenja, a upoznali su se i s posebnostima pojedinih studija poput terenskih i praktičnih nastava, studentskih udruga, stručnih posjeta itd. Riječ je o polivalentnoj školi s ekonomskim, gimnazijskim i drugim četverogodišnjim smjerovima nakon kojih učenici odabiru nastavak školovanja na fakultetima.
Nakon predstavljanja Fakulteta hrvatskih studija, učenici trećih i četvrtih razreda Srednje škole Isidora Kršnjavoga, koju pohađa 871 učenik iz Našica i okolnih mjesta, imali su prilike poslušati interaktivno predavanje „Glagoljica u hrvatskoj povijesti i kulturi“ koje je u Gradskoj knjižnici Našice održala izv. prof. dr. sc. Ivana Kresnik, nastavnica na Odsjeku za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija. „Glagoljicu najčešće povezujemo s Istrom, Hrvatskim primorjem i Dalmacijom. No na području Slavonije pronađen je glagoljski grafit na freski u crkvi sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu te tri glagoljska grafita u crkvi sv. Martina u Lovčiću kod Slavonskoga Broda“, rekla je profesorica Kresnik u izjavi za Hrvatski radio Vukovar koji je popratio ove aktivnosti Fakulteta za našićke srednjoškolce.
Prilog i izjava profesorice Kresnik može se poslušati na poveznici.
https://www.hrv.hr/zabava/studio-online/item/36729-dnevnik-hrv-a-srijeda-5-2-2025