Pristupačnost
Studij filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu postoji već gotovo tri desetljeća, od 1992. kao studij, a od 1993. kao sveučilišni dodiplomski studij. Njegova je specifičnost naglasak na povezanosti filozofije s drugim područjima znanja i uvažavanje činjenice da bavljenje općim i tradicionalnim filozofskim problemima nužno uključuje proučavanje mnoštva sadržaja koje filozofija dijeli s ostalim humanističkim te društvenim i prirodnim znanostima. Sve tri razine studija filozofije na Hrvatskim studijima ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima i po uzoru na prestižne svjetske studije filozofije, ne zanemarujući, međutim, niti specifičnu srednjoeuropsku tradiciju proučavanja povijesti filozofije. Svrha suvremenog studija filozofije stjecanje je što potpunijeg i temeljitijeg razumijevanja svijeta i čovjekova položaja u njemu te osposobljavanje za argumentirano iznošenje, interpretaciju i kritičku analizu stavova, vjerovanja i teorija u različitim područjima ljudskog djelovanja i znanja. Razmišljate li ozbiljno o studiju filozofije, na ovim ćete stranicama moći doznati na koji način Odjel za filozofiju Hrvatskih studija nastoji ispuniti ovu svrhu.
U srijedu 13. svibnja na Fakultetu hrvatskih studija predavanje pod naslovom „Filozofija laži“ održao je etablirani norveški filozof Lars Fredrik Handler Svendsen. Prije početka izlaganja Svendsena je predstavio pročelnik Odsjeka za filozofiju i kulturu prof. dr. sc. Mislav Kukoč koji je u svojem predstavljanju napomenuo pitki stil pisanja koga njeguje gostujući predavač. Isti stil se očitovao i u predavanju u kome je Svendsen jasno razlučio nekoliko slojeva koji konstituiraju fenomen laganja općenito. Naime, tipično razumijevanje fenomena laži je da se on svodi na klasičnu opreku s pojmom istine, no Svendsen je ustvrdio kako je stvar zamršenija od navedenog te je laž suprotstavio pojmu istinitosti, dok je laž podijelio na laž i muljanje (bullshit). Distinkciju između laži i muljanja pronašao je u njihovom odnosu s istinitosti prema kome je laž nešto kada se poznaje istinito stanje stvari, ali se ono zakriva, dok je muljanje fiktivni prikaz stanja stvari bez ikakve brige o onome što je zaista istinito. Problematiku fenomena laži Svendsen je prikazao i kroz povijest filozofije te smo tako dobili pregled laži i njene funkcije kod filozofa kao što su Platon, Kant i Machiavelli. Kroz perspektivu povijesti filozofije Svendsen je prvo razmotrio etičku perspektivu laganja te je nakon toga prešao na političku perspektivu u kojoj je osim već spomentuih filozofa analizirao i neke suvremene primjere iz političkog života.
Nakon predavanja uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali brojni studenti i profesori Fakulteta hrvatskih studija. Kroz niz zanimljivih pitanja, ali i odgovora koje na iste ponudio predavač, stvorila se iznimna količina interesa za temu. Bilo nam je iznimno drago ugostiti profesora Svendsena na našoj instituciji te se veselimo nekom njegovom budućem dolasku.