Studij filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu postoji već gotovo tri desetljeća, od 1992. kao studij, a od 1993. kao sveučilišni dodiplomski studij. Njegova je specifičnost naglasak na povezanosti filozofije s drugim područjima znanja i uvažavanje činjenice da bavljenje općim i tradicionalnim filozofskim problemima nužno uključuje proučavanje mnoštva sadržaja koje filozofija dijeli s ostalim humanističkim te društvenim i prirodnim znanostima. Sve tri razine studija filozofije na Hrvatskim studijima ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima i po uzoru na prestižne svjetske studije filozofije, ne zanemarujući, međutim, niti specifičnu srednjoeuropsku tradiciju proučavanja povijesti filozofije. Svrha suvremenog studija filozofije stjecanje je što potpunijeg i temeljitijeg razumijevanja svijeta i čovjekova položaja u njemu te osposobljavanje za argumentirano iznošenje, interpretaciju i kritičku analizu stavova, vjerovanja i teorija u različitim područjima ljudskog djelovanja i znanja. Razmišljate li ozbiljno o studiju filozofije, na ovim ćete stranicama moći doznati na koji način Odjel za filozofiju Hrvatskih studija nastoji ispuniti ovu svrhu.
Turingov se doprinos filozofiji prije svega sastoji u njegovom radu u području logike, umjetne inteligencije i kognitivne filozofije. Zamijećen je postao svojim radom naslovljenim On computable numbers, with an application to the Entscheidungsproblem, a jedan od najcitiranijih radova u filozofiji uopće je njegov rad Computing Machinery and Intelligence. Zajedno s Churchem koji ga je mentorirao razvio je tzv. Church-Turingovu tezu koja je dovela i do poznatog koncepta Turingovih strojeva te tzv. Turingovog testa.
Za sve koje malo pobliže zanima fascinatna pojava Alana Turinga predlažemo neke od sljedećih poveznica: