Pristupačnost
Studij filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu postoji već gotovo tri desetljeća, od 1992. kao studij, a od 1993. kao sveučilišni dodiplomski studij. Njegova je specifičnost naglasak na povezanosti filozofije s drugim područjima znanja i uvažavanje činjenice da bavljenje općim i tradicionalnim filozofskim problemima nužno uključuje proučavanje mnoštva sadržaja koje filozofija dijeli s ostalim humanističkim te društvenim i prirodnim znanostima. Sve tri razine studija filozofije na Hrvatskim studijima ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima i po uzoru na prestižne svjetske studije filozofije, ne zanemarujući, međutim, niti specifičnu srednjoeuropsku tradiciju proučavanja povijesti filozofije. Svrha suvremenog studija filozofije stjecanje je što potpunijeg i temeljitijeg razumijevanja svijeta i čovjekova položaja u njemu te osposobljavanje za argumentirano iznošenje, interpretaciju i kritičku analizu stavova, vjerovanja i teorija u različitim područjima ljudskog djelovanja i znanja. Razmišljate li ozbiljno o studiju filozofije, na ovim ćete stranicama moći doznati na koji način Odjel za filozofiju Hrvatskih studija nastoji ispuniti ovu svrhu.
Prof. dr. sc. Thomas Sören Hoffmann
Sveučilište u Hagenu
održat će u srijedu, 19. svibnja 2021. u 11.10-12.40
u dvorani Dubrovnik
gostujuće predavanje
Right as Self-Constitution of Freedom
What is law, what is right? According to Hegel the answer can be given only in its total systematic dimension, i.e. by grounding law in the 'idea of right' - the concept of law and its realisation. A philosophical theory of law in this sense is always concerned with the original constitution of law as such, its 'self-generation', its constitution a priori. But according to Hegel there is also no law without history - which leads to the problem of how to mediate the idea and the historicity of true right and the given institutions of law. In this lecture we will try to show how according to Hegel freedom is indeed able to reconcile both sides of the idea of right, and we will do so by analysing some paradigmatic passages of Hegel’s „Philosophy of Right“.
Pravo kao samo-konstituiranje slobode
Što je zakon (law), što je pravo (right)? Prema Hegelu odgovor se može dati samo u njegovoj ukupnoj sustavnoj dimenziji, tj. utemeljivanjem zakona u 'ideji prava' - pojmu zakona i njegovu ozbiljenju. Filozofijska teorija prava u tom smislu uvijek se bavi izvornim konstituiranjem zakona kao takva, njegovim 'samo-stvaranjem', njegovom uspostavom a priori. No, prema Hegelu također nema zakona bez povijesti - što dovodi do problema kako posredovati ideju i povijesnost istinskoga prava i zadanih pravnih ustanova. U ovom ćemo predavanju pokušati pokazati kako je prema Hegelu sloboda doista sposobna pomiriti obje strane ideje o pravu, a to ćemo učiniti analizom nekih paradigmatičnih odlomaka Hegelove „Filozofije prava“.
Predavanje je „hibridno“ u okviru kolegija Filozofija prava
Prof. dr. sc. Pavo Barišić