Studij filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu postoji već gotovo tri desetljeća, od 1992. kao studij, a od 1993. kao sveučilišni dodiplomski studij. Njegova je specifičnost naglasak na povezanosti filozofije s drugim područjima znanja i uvažavanje činjenice da bavljenje općim i tradicionalnim filozofskim problemima nužno uključuje proučavanje mnoštva sadržaja koje filozofija dijeli s ostalim humanističkim te društvenim i prirodnim znanostima. Sve tri razine studija filozofije na Hrvatskim studijima ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima i po uzoru na prestižne svjetske studije filozofije, ne zanemarujući, međutim, niti specifičnu srednjoeuropsku tradiciju proučavanja povijesti filozofije. Svrha suvremenog studija filozofije stjecanje je što potpunijeg i temeljitijeg razumijevanja svijeta i čovjekova položaja u njemu te osposobljavanje za argumentirano iznošenje, interpretaciju i kritičku analizu stavova, vjerovanja i teorija u različitim područjima ljudskog djelovanja i znanja. Razmišljate li ozbiljno o studiju filozofije, na ovim ćete stranicama moći doznati na koji način Odjel za filozofiju Hrvatskih studija nastoji ispuniti ovu svrhu.
Na poziv doc. dr. sc. Ivane Greguric profesor Warwick je 2016. godine gostovao u Zagrebu na konferenciji na kojoj je predstavio eksperimente spajanja svog tijela s računalom koji su ga doveli na naslovnicu američkog časopisa ”Wired”. Inače profesor Warwick je napisao i predgovor za knjigu ”Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma” u kojem je istaknuo između ostalog »da bi ova knjiga vrlo lako mogla postati referentna točka za sva pitanja o kibernetici, posebno u vidu njihove povezanosti s budućnošću.«
Warwick je rekao da je »Ivanina knjiga odlična. Imate puno knjiga koje se dotiču tehnologije a da baš i nisu stvarne jer ih nisu pisali poznavatelji tehnologije. Ali ova je knjiga tako dobra, Ivana uvodi hakere i biohakere i nudi uvjerljivu filozofiju s jako dobrim osnovama. Ili je filozofija kakvu poznajemo mrtva ili imamo novu filozofiju kiborga koja se spominje u knjizi.«
Radi se o jedinstvenoj knjizi na ovom prostoru, a u tom obliku i šire, koja se bavi filozofskim promišljanjem kibernetičke stvarnosti. Problematiziraju se teme kiborgizacije čovjeka koja se tehnički provodi tehničkim poboljšanjem umnih i fizičkih sposobnosti i funkcija čovjeka, postavljanje života na novu neljudsku osnovu što otvara niz etičkih pitanja o čovjekovoj budućnosti. Knjiga se zalaže za nesuzdržanost filozofije u promišljanju antropologije kibernetičkih bića te intersubjektivno usuglašavanje kiborgoetičkih načela i zakonskih rješenja kako bi se očuvala neraspoloživost i životnost života u nama i našoj zbilji. Namijenjena je studentima društveno – humanističkih i informacijsko – komunikacijskih studija, ali i svima onima u znanstvenoj i stručnoj javnosti koje zanima susret biološkog čovjeka s kibernetičkim bićima.