Pristupačnost
Studij filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu postoji već gotovo tri desetljeća, od 1992. kao studij, a od 1993. kao sveučilišni dodiplomski studij. Njegova je specifičnost naglasak na povezanosti filozofije s drugim područjima znanja i uvažavanje činjenice da bavljenje općim i tradicionalnim filozofskim problemima nužno uključuje proučavanje mnoštva sadržaja koje filozofija dijeli s ostalim humanističkim te društvenim i prirodnim znanostima. Sve tri razine studija filozofije na Hrvatskim studijima ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima i po uzoru na prestižne svjetske studije filozofije, ne zanemarujući, međutim, niti specifičnu srednjoeuropsku tradiciju proučavanja povijesti filozofije. Svrha suvremenog studija filozofije stjecanje je što potpunijeg i temeljitijeg razumijevanja svijeta i čovjekova položaja u njemu te osposobljavanje za argumentirano iznošenje, interpretaciju i kritičku analizu stavova, vjerovanja i teorija u različitim područjima ljudskog djelovanja i znanja. Razmišljate li ozbiljno o studiju filozofije, na ovim ćete stranicama moći doznati na koji način Odjel za filozofiju Hrvatskih studija nastoji ispuniti ovu svrhu.
1. izlaganje: Miljana Milojević (Filozofski fakultet, Beograd) "Frege, racionalnost i antiindividualizam"
SAŽETAK: Prema antiindividualistima misli nisu u potpunosti individuirane stanjima intrinsičnim subjektu koji ih poseduje, već mogu biti barem delimično individuirane delovima njegove okoline. Iz ovog razloga, sadržaji misli nisu u potpunosti transparentni kognitivnom subjektu što otvara mogućnost da jedan inače racionalni subjekt istovremeno ima kontradiktorne misli, nije u mogućnosti da izvede valjane zaključke ili izvodi nevaljane zaključke. Takve posledice ne važe jednako za sve verzije antiindividualizma. Jedan tip antiindividualizma, naime fregeanski antiindividualizam (npr. Campbella i Evansa), prihvata da i smisao čini jednu komponentu sadržaja misli i time izbegava neke od primedbi kojima se tvrdi da antiindividualizam ne uspeva da na dobar način predstavi kognitivnu perspektivu subjekta. Neki autori (Brown 2004) kritikuju takvo stanovište ukazujući na njegovu unutrašnju nekoherentnost, dok drugi (Goldberg 2008) smatraju da su osnovni fregeanski principi koje ono usvaja, poput Fregeovog principa diferencijacije misli, kompatibilni sa antiindividualizmom ako im se dodaju neke dodatne pretpostavke. Zadatak ovog izlaganja je da preispita zaključke do kojih ovi autori dolaze.
2. izlaganje: Andrej Jandrić (Filozofski fakultet, Beograd) "Nezadovoljenost pretpostavki, razlaganje sadržaja i ontološke obaveze"
SAŽETAK: U nizu članaka, sakupljenih u knjizi Things, kao i u svojoj poslednjoj knjizi Aboutness, Stephen Yablo je izložio dve verzije argumenta u prilog nominalizmu. On smatra da nas prihvatanje rečenica u kojima se javljaju numerički singularni termini (ili singularni termini za apstraktne objekte) kao istinitih ne obavezuju na postojanje brojeva (ili drugih apstraktnih objekata). Prema prvoj verziji njegovog argumenta, iako takve rečenice pretpostavljaju da numerički singularni termini u njima referiraju, kada ova pretpostavka ne bi bila zadovoljena, to ne bi uticalo na istinitosnu vrednost polaznih rečenica: nezadovoljenost pretpostavke da postoje brojevi, prema Yablovim rečima, bila bi nekatastrofalna. Dok se prva verzija Yablovog argumenta zasniva na njegovoj distinkciji između katastrofalne i nekatastrofalne nezadovoljenosti pretpostavki, druga počiva na ideji o razlaganju ili fragmentaciji jezičkog sadržaja: iako mnoge rečenice koje se javljaju u svakodnevnom govoru i naučnim objašnjenjima sadrže numeričke (ili apstraktne) singularne termine, njima se ne govori ništa o brojevima (ili apstraktnim objektima), jer se iz njihovog sadržaja može izdvojiti ostatak koji ne pretpostavlja da postoje brojevi (apstraktni objekti) i koji određuje istinitosnu vrednost celokupne rečenice. U svom izlaganju ukazaću na nedostatke obe verzije Yablovog argumenta.