Pristupačnost
Studij filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu postoji već gotovo tri desetljeća, od 1992. kao studij, a od 1993. kao sveučilišni dodiplomski studij. Njegova je specifičnost naglasak na povezanosti filozofije s drugim područjima znanja i uvažavanje činjenice da bavljenje općim i tradicionalnim filozofskim problemima nužno uključuje proučavanje mnoštva sadržaja koje filozofija dijeli s ostalim humanističkim te društvenim i prirodnim znanostima. Sve tri razine studija filozofije na Hrvatskim studijima ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima i po uzoru na prestižne svjetske studije filozofije, ne zanemarujući, međutim, niti specifičnu srednjoeuropsku tradiciju proučavanja povijesti filozofije. Svrha suvremenog studija filozofije stjecanje je što potpunijeg i temeljitijeg razumijevanja svijeta i čovjekova položaja u njemu te osposobljavanje za argumentirano iznošenje, interpretaciju i kritičku analizu stavova, vjerovanja i teorija u različitim područjima ljudskog djelovanja i znanja. Razmišljate li ozbiljno o studiju filozofije, na ovim ćete stranicama moći doznati na koji način Odjel za filozofiju Hrvatskih studija nastoji ispuniti ovu svrhu.
Kosmološki argument za božije postojanje smatra se a posteriori argumentom. Njime se postojanje Boga pokušava zasnovati na činjenici postojanja sveta. Ovim argumentom nastoji se u osnovi odgovoriti na jedno od najintrigantnijih pitanja, pitanju kojem su teško odolevaju filozofi bilo koje orijentacije. To pitanje najpregnantnije je izraženo u formi u kojoj ga postavlja Leibniz: "Zašto uopšte nešto, pre nego ništa"? Međutim, kao što se obično dešava, nisu svi filozofi bili impresionirani tim pitanjem. Russell, na primer, u svom razgovoru sa Coplestonom kaže: "Univerzum prosto postoji, i to je sve".
Postoji više vrsta ovog argumenta: kalam kosmološki argument, lajbnicovski argument zasnovana na principu dovoljnog razloga i modalni kosmološki argument zasnovan na kontingentnom karakteru činjenica sveta.
Ja ću se u mom izlaganju baviti kalam kosmološkim argumentom. Osnove za ovaj argument postavio je Filopon Aleksandrijski (490-570), a svoju punu afirmaciju argument je doživeo u islamskoj filozofiji i teologiji, kojoj i duguje svoj današnji naziv kalam. Argument je u njegovoj punoj formi formulisao već prvi veliki arapski filozof al-Kindi (oko 800. – oko 870.), a njegov najpoznatiji zastupnik u kasnijoj islamskoj tradiciji bio je al-Gazali. Sve zasluge za ponovnu afirmaciju ovoga u zapadnoj filozofiji skoro sasvim zaboravljenog argumenta pripadaju savremenom američkom filozofu Williamu Laneu Craigu. Ja ću u mom izlaganju prikazati istoriju kalam kosmološkog argumenta, kao i prigovore koji mu se mogu uputiti. Pokušaću da pokažem da je argument zasnovan na ingenioznim zamislima, ali da je u osnovi pogrešan.