Pristupačnost
Studij filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu postoji već gotovo tri desetljeća, od 1992. kao studij, a od 1993. kao sveučilišni dodiplomski studij. Njegova je specifičnost naglasak na povezanosti filozofije s drugim područjima znanja i uvažavanje činjenice da bavljenje općim i tradicionalnim filozofskim problemima nužno uključuje proučavanje mnoštva sadržaja koje filozofija dijeli s ostalim humanističkim te društvenim i prirodnim znanostima. Sve tri razine studija filozofije na Hrvatskim studijima ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima i po uzoru na prestižne svjetske studije filozofije, ne zanemarujući, međutim, niti specifičnu srednjoeuropsku tradiciju proučavanja povijesti filozofije. Svrha suvremenog studija filozofije stjecanje je što potpunijeg i temeljitijeg razumijevanja svijeta i čovjekova položaja u njemu te osposobljavanje za argumentirano iznošenje, interpretaciju i kritičku analizu stavova, vjerovanja i teorija u različitim područjima ljudskog djelovanja i znanja. Razmišljate li ozbiljno o studiju filozofije, na ovim ćete stranicama moći doznati na koji način Odjel za filozofiju Hrvatskih studija nastoji ispuniti ovu svrhu.
The general subject of the Conference is problems of philosophical ontology, epistemology, philosophy of science, and philosophy of mind that are formulated or solved using formal methods (as defined in logic, mathematics, formal linguistics, theoretical computer science, information science, AI), including possible references to the results of natural and social sciences.
The following special topics will be addressed:
- Use of formal methods in philosophy,
- Philosophical analysis of scientific notions (natural law, matter, change, cause, chance, time, space, uncertainty, quantum phenomena, probability, etc.),
- Philosophical analysis of scientific methods (formalisms, rationality, values, norms, etc.),
- Role and use of scientific notions and methods in philosophy (formal systems in philosophy, critical analysis, systematic philosophy, etc.)
A special session will be devoted to Gödel's ontological proof: reconstructions of the Gödelian idea of the ontological proof on the ground of formalized ontological theories within which the argument is philosophically acceptable. The formalisms are inspired by Gödel’s philosophical views, in connection with some conceptions of classical and modern philosophy (Anselm of Canterbury, Descartes, Spinoza, Leibniz), and confronted with usual objections related to ontological arguments. This session is organized within the framework of the international research project Gödel’s ontological argument: history, modifications, extensions, and controversies (2013/08/M/HS1/00439, https://sites.google.com/site/ goedelontologicalargument).
Other sessions are planned to be formed in connection with the topics of accepted talks.