Studij filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu postoji već gotovo tri desetljeća, od 1992. kao studij, a od 1993. kao sveučilišni dodiplomski studij. Njegova je specifičnost naglasak na povezanosti filozofije s drugim područjima znanja i uvažavanje činjenice da bavljenje općim i tradicionalnim filozofskim problemima nužno uključuje proučavanje mnoštva sadržaja koje filozofija dijeli s ostalim humanističkim te društvenim i prirodnim znanostima. Sve tri razine studija filozofije na Hrvatskim studijima ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima i po uzoru na prestižne svjetske studije filozofije, ne zanemarujući, međutim, niti specifičnu srednjoeuropsku tradiciju proučavanja povijesti filozofije. Svrha suvremenog studija filozofije stjecanje je što potpunijeg i temeljitijeg razumijevanja svijeta i čovjekova položaja u njemu te osposobljavanje za argumentirano iznošenje, interpretaciju i kritičku analizu stavova, vjerovanja i teorija u različitim područjima ljudskog djelovanja i znanja. Razmišljate li ozbiljno o studiju filozofije, na ovim ćete stranicama moći doznati na koji način Odjel za filozofiju Hrvatskih studija nastoji ispuniti ovu svrhu.
Prva tribina ovogodišnjeg ciklusa "Eppur si muove" posvećena je temi "Čemu znanost? - Može li znanost odgovoriti na pitanje zašto?" Tribina će se održati u srijedu, 24. veljače 2016. u 19.00h u Galeriji Kupola Gradske knjižnice, Starčevićev trg 4. Urednik i voditelj tribine je dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski, genetičar s IRB-a, dr. sc. Branko Guberina, teorijski fizičar s IRB-a i izv. prof. dr. sc. Pavel Gregorić, filozof s Odjela za filozofiju HS. Više o tribini.
Znanost se danas uobičajeno definira kao sistematsko sakupljanje i organiziranje znanja te iznošenja paradigmatskih tvrdnji o zbiljnosti koja nas okružuje - svemira i života u njemu te prirodnih zakonitosti koje ih karakteriziraju. Znanstvene tvrdnje se ne smiju protiviti formalnim sustavima poput logike i matematike iz čega proizlazi da bi morale biti empirijski/eksperimentalno provjerljive. Prema tome, znanost je jedan od epistemoloških sustava (osim filozofije i teologije) s otvorenom ambicijom rješavanja ljudskih dilema - kako uzvišenih, tako i prizemnih. No, zbog metodološkog redukcionizma - osnovnog principa na kojem počiva moderna znanost i koji zahtijeva formalno definiranu provjeru njenih postavki (kontrolirani eksperiment i/ili matematički model) - znanost djelomično, ali nužno predstavlja ne samo epistemološki već i ontološki redukcionizam. Koja je onda njena snaga uistinu? Može li znanost odgovoriti na sva naša pitanja? Primjerice, može li znanost odgovoriti na najzanimljivije pitanje od svih - na pitanje zašto?
Tribina je posvećena neideološkom promoviranju znanosti nudeći otvoreno i iskreno propitkivanje i razmišljanje o njenim dosezima, ali i ograničenjima te time i o njenom konačnom usudu u liberalnom kapitalizmu. Osnovni cilj je pobliže upoznavanje šire akademske javnosti s promišljanjima znanstvenika i drugih intelektualaca (koji se zanimaju za znanost i/ili čiji se rad dotiče znanosti) o suštini i dubljoj dimenzioniranosti znanosti općenito. Ipak, naglasak će biti na približavanju znanstvene sadašnjice općem slušateljstvu premda ćemo se nužno morati prisjetiti i njenih početaka…
Urednik i voditelj tribine:
dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski, genetičar; IRES & vanjski suradnik Instituta Ruđer Bošković
Sugovornici:
dr. sc. Branko Guberina, teorijski fizičar; znanstveni savjetnik Instituta Ruđer Bošković, u mirovini
dr. sc. Pavel Gregorić, filozof; izvanredni profesor Sveučilišta u Zagrebu (Hrvatski studiji)
Gosti:
dr. sc. Krunoslav Brčić-Kostić, genetičar; viši znanstveni suradnik Instituta Ruđer Bošković i naslovni izvanredni profesor Sveučilišta u Zagrebu (Prirodoslovno-matematički fakultet)
dr. sc. Dušica Vujaklija, molekularna biologinja; viša znanstvena suradnica Instituta Ruđer Bošković
dr. sc. Mary Sopta, molekularna biologinja; viša znanstvena suradnica Instituta Ruđer Bošković
Tanja Rudež, fizičarka i znanstvena novinarka
Odsjeci
Studiji
Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.
Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb