Skup je održan uživo, ali je bio dostupan za praćenje i u virtualnom prostoru. Cjelodnevni simpozij bio je podijeljen u četiri sekcije unutar kojih su održana brojna kvalitetna izlaganja profesora, studenata, ali i izvanakademskih stručnjaka iz civilnog sektora koje se profesionalno bave stigmatiziranim društvenim skupinama. U organizaciji simpozija sudjelovali su studenti sociologije FHS-a Lucija Ljubičić, Eleonora Buršić, Tiana Lukavečki, Silvia Rajković, Ivona Radić, Katarina Handabaka, Božena Marković, Stjepan Krovinović i Petar Šarić.

Simpozij je službeno započeo kraćim uvodnim govorom predsjednika Udruge - Stjepana Krovinovića, nakon čega je riječ prepuštena prof. Renatu Matiću i prof. Ivanu Balabaniću koji su pohvalili inicijativu i organizaciju skupa te izrazili zadovoljstvo činjenicom da je udruga Anomija ponovno aktivna i propulzivna.

Brojna zanimljiva izlaganja

Uslijedilo je prvo plenarno izlaganje – „(Re)integracija stigmatiziranih pokojnika (na primjeru postjugoslavenskih društava)” prof. Ivana Markešića. U zanimljivom je izlaganju obradio brojne primjere stigmatizacije povijesnih ličnosti i česta naknadna prekrajanja povijesnih činjenica. Temu „Distinktivan um umjetnika, devijantnost i formacija habitusa“ obradila je Marija Puđak koja se dotakla teme okoliša i njegove funkcije u formiranju ličnosti i genezi devijantnog. Puđak je napravila uvertiru u simpozij te je definirala pojmove stigme, ličnosti i devijantnoga i time je sve prisutne upoznala s procesom nastajanja stigme, a cijeli je koncept upotpunila kratkim video-materijalom koji je poslužio kao dodatni izvor informacija.

U sljedećem su izlaganju Katarina Handabaka i Silvija Češnik pokušale ponuditi odgovor na pitanje: Što kada su muškarci žrtve nasilja? U izlaganju naziva „Nasilje nad muškarcima u partnerskim odnosima“ skrenule su pozornost na činjenicu da se muškarci često srame priznati da su izloženi nasilju kako ne bi bili stigmatizirani. Nakon njih izlagao je Stjepan Krovinović na temu „Stigmatizacija i Big Data: produbljivanje diskriminacije u željeznom kavezu digitalne racionalizacije“, a tema je zaintrigirala prisutne. Naime, često se zaboravlja koliko se osobnih podataka (zlo)upotrebljava na internetu bez da žrtve za to uopće znaju. Nakon njega, nastupila je Ivona Radić koja je izlagala na temu „Uloga migranata u socioekonomskom razvoju europskih država“. Ona je kroz svoje izlaganje pokazala da se migranti često negativno percipiraju i stigmatiziraju što otežava njihovu integraciju. Posljednja izlagačica prvoga dijela bila je Karla Grašić s temom „Sociološki aspekti incesta“ Grašić je detaljno objasnila način na koji se računa i određuje smiju li dvije osobe, zakonski gledano, biti zajedno. Na konkretnom primjeru iz istraživanja koje je provela, pružila je uvid u iskustvo osobe koja se u takvom odnosu nalazi i koja je opisala poteškoće s kojima se susreće i etiketama koje joj se pripisuju.

Drugo je plenarno izlaganje održao prof. Renato Matić na temu „Mentalna lijenost i društvena uzročnost stigmatizacije“. Obrazložio je vlastiti stav o dehumanizirajućem karakteru stigmatizacije i važnosti kritičkog mišljenja kojim se mogu nadići standardni društveni obrasci stigmatizacije.  O temi „Alternativne sankcije za maloljetne počinitelje kaznenih djela: Primjer Stop programa u Hrvatskoj“ izlagala je Tiana Lukavečki koja je pripremila izlaganje s prof. Irenom Cajner Mraović. Istaknula je da „program zaustavlja neprihvatljivo ponašanje maloljetnika, kojima se nudi mogućnost zamjene sudskog postupka programima koji uključuju preuzimanje odgovornosti za prekršaj“. Napomenula je kako je program izuzetno dobro prihvaćen u Hrvatskoj što pokazuju i statistike po kojima su sve uključene strane zadovoljne dobivenim ishodom.

Dr. Luka Janeš izlagao je na temu „Društvo „puca penale“ i zabija autogol: bioetički aspekti resocijalizacije i integracije konzumenata probacijskog sustava“. Ovo vrlo zanimljiva igra riječima zapravo krije puno dublje značenje. Janeš je postavio pitanja “što kada zatvorenici ne bivaju resocijalizirani već se dešava upravo suprotno?“ te „Što kada ih se ne integrira nego ih se još više otuđuje od društva?” Ukazao je na važnost kvalitetnog probacijskog sustava koji će postojati na dobrobit svih uključenih. Nakon toga je izložena tema “Izazovi studiranja osoba s poteškoćama” dr. Ivana Perkova koji je problematizirao položaj osoba s poteškoćama različitih vrsta u sustavu visokoga obrazovanja. Upozorio je na sve veću prisutnost tzv. nevidljivih, mentalnih poteškoća, a zaključno je izrazio stav da bi visoko obrazovanje trebalo biti prostor potpune inkluzije bez ikakvih predrasuda. Socijalna pedagoginja Dajana Jurinčić zaključila je drugu sekciju predstavljanjem Centra za pružanje usluga u zajednici „Savjetovalište Luka Ritz”. Nakon kratkog uvoda u rad Centra, dotaknula se aktualnih izazova s kojima se susreću radnici i korisnici Savjetovališta. Publiku je upoznala s grupnim i individualnim radom s korisnicima te ukazala na važnost rada s djecom kroz igru.

Sinergija akademske zajednice i civilnog sektora

Treće plenarno izlaganje održao je Igor Salopek, dr. med. s temom “Inovativni pristupi u zajednici”. Naglasio je da „ljudi nisu shizofrenija, ljudi nisu dijagnoza – ljudi su ljudi”. Slijedeći taj stav, upoznao je publiku s uslugama telepsihijatrje i kućnih posjeta psihijatara koje je sa svojim timom provodio u Karlovcu. Lucija Bekić je održala izlaganje koje je pripremila s kolegicama Ivanom Španić i Marinom Brazdičić na temu „Uloga integrativnog centra mentalnog zdravlja u destigmatizaciji psihičkih smetnji u zajednici“. Studentice su Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a zajedno s dr. Salopekom djeluju u Centru te su usmjerene promociji  i zaštiti mentalnog zdravlja i javnog zdravstva, prevenciji i destigmatizaciji psihičkih smetnji te afirmaciji ljudskih prava. Predstavile su projekte Centra koji širu zajednicu uključuju u borbu protiv stigmatizacije osoba s psihičkim poremećajima.

Dr. Erik Brezovec se dotaknuo teme alkoholizma u izlaganju pod nazivom „Alkoholizam – između etikete i dijagnoze“. Nakon kratkog uvoda u kojem je objašnjen povijesni kontekst konzumacije alkohola, naglasio je kako je konzumacija postala svojevrsnom kulturom – kulturom pijenja. „Alkohol je neodvojiv od društva, on je duboko ukorijenjen u njega – alkohol je situacijski vezan“ istaknuo je, a potom je zaključio kako se etiketa javlja kada osoba uopće ne pije ili kad previše pije. „Erving Goffman i socijalna konstrukcija stigme“ naziv je teme izlaganja dr. Borisa Kozjaka koji se dotaknuo stigmatizacije iz perspektive ovog sociološkog klasika. Stigmatizacija žena u postporođajnom razdoblju je problem s kojim se žene nerijetko suočavaju. Upravo se izlaganje Marine Oreški pod nazivom „Hrvatsko društvo prema psihičkim poremećajima u poslijeporođajnom periodu“ bavilo ovom tematikom. Žene se često (samo)stigmatiziraju i (samo)uvjeravaju kako zbog trenutne psihičke nestabilnosti nisu dobre majke. Valja naglasiti kako te majke nitko ne upućuje u moguće posljedice do kojih potencijalno može doći nakon poroda. Važno je pravovremeno informirati i pružiti pomoć i podršku ženama koje se nađu u novonastaloj situaciji kako bi znale da nisu jedine i same.

U posljednoj se, četvrtoj sekciji, održalo pet izlaganja. Lea Verdel, Ela Megla i Amenadris Rožnaković pripremile su četvrto plenarno izlaganje „Resocijalizacija ovisnika u humanitarnoj organizaciji „Zajednica Susret“ koje je izložila Lea Verdel. Zanimljivost ove organizacije se krije u tome što u njoj djeluju i bivši ovisnici koji na temelju vlastitih iskustava pripomažu u resocijalizaciji ovisnika. Potom je uslijedilo predavanje Slavka Mađora iz Hrvatske mreže za beskućnike. Publiku je upoznao s radom Mreže koja za misiju ima podizanje svijesti te informiranje i senzibiliziranje javnosti o problemu beskućništva. Napomenuo je da djeluju pod motom „Nitko gladan, nitko bez krova nad glavom i nitko bez podrške“. Kroz video predavanje pridružila se Sandra Kerovec iz Centra Ozana s temom pod nazivom „Isprepletimo ruke – o pozitivnim učincima pletenja i kukičarenja“. Naime, riječ je o akciji namijenjenoj osobama oboljelim od Alzheimerove bolesti, ali i drugih demencija putem koje se korisnike Centra uči pletenju i kukičarenju, a sve s ciljem suzbijanja stigme prvenstveno na osobnoj, a onda i društvenoj razini.

Branka Brčić Crnković predstavila je temu „Ozanovci kao voditelji kreativne preobrazbe vune u vrijednu rukotvorinu“. Ona je javnost upoznala s radom Centra koji djeluje po principu Waldorfske pedagogije što uključuje učenje kroz rad, uzajamno pomaganje, razvijanje kreativnosti te zelenu i organsku filozofiju. Posljednje izlaganje održao je Petar Šarić koji se pozabavio navijačkom supkulturom u izlaganju na temu. „Stigmatizacija pripadnika navijačkih skupina u Republici Hrvatskoj“. Šarić je istaknuo kako je u Hrvatskoj najviše negativne pozornosti upućeno nogometnim navijačima kao stigmatiziranoj supkulturi.

Simpozij je bio dobro posjećen, a rasprave vrlo zanimljive. Realiziran je vrlo ambiciozan i sadržajan program skupa, a organizatori su zahvalili svojim nastavnicima na savjetima i pomoći u organizaciji skupa, Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu na promotivnim materijalima i Fakultetu koji je omogućio logistiku skupa.

Silvia Rajković