Ovogodišnji međunarodni simpozij o izbornoj, interdisciplinarnoj temi glasio je Um: koevolucija biologije i kulture (22. – 25. rujna 2019.). Suorganizator simpozija bio je Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku, dok je predsjednik Programskog odbora bio prof. dr. sc. Zdravko Radman. Ideja simpozija Um: koevolucija biologije i kulture bila je prema riječima prof. dr. sc. Zdravka Radmana omogućiti blisku i otvorenu suradnju između prirodnih i društveno – humanističkih znanstvenika. Profesori Miroslav i Zdravko Radman održali su uvodno javno predavanje u kojemu su istaknuli kako se ljudsku prirodu i um može na znanstven način razumjeti samo ako shvatimo da na biološke organizme utječe ono najčovječnije, a to su društveni odnosi i kultura. Cilj ovoga simpozija bio je skrenuti pozornost na postojanje međusobnog uvjetovanja među procesima koje biologija i kulturologija istražuju. Drugim riječima, pokazati kako postoji neprestana razmjene između gena i simbola, tj. biologije i kulture.

Plenarna predavanja na engleskom jeziku održali su australski filozof Richard Menary sa Macquaire Universityja i postdoktorski znanstveni suradnik Andrew Buskell sa University of Cambridgea. Predavanje profesora Menaryja nosilo je naslov „Enkulturacija u tri fuge“ u kojem je on prikazao tezu o enkulturaciji kao specifikumu koji omogućuje preobražajni utjecaj kulturne prakse prema spoznajnim sposobnostima putem društvenog/kulturnog učenja. Andrew Buskell svoje je predavanje naslovio „Kohezija i grupiranje u kulturalnoj filogenetici“. U izlaganju je Buskell prikazao filogenetski model pristupa kulturi koji predstavlja kulture kao srodne vrstama (one podliježu procesu mijenjanja, odjeljenja i izumiranja).

Uz javna predavanja održana su i predstavljanja recentnih izdanja. Predstavljeno je šest knjiga hrvatskih i stranih autora: Gottfireda Küenzlena, Slavka Amulića, Hrvoja Jurića, Gorana Sunajka i Predraga Fincija. Također je održan i okrugli stol o tematici knjiga Not by Genes Alone: How Culture Transformed Human Evolution (2005.) i The Origin and Evolution of Culture (2004.) autora Petera J. Richersona & Roberta Boyda.

Međunarodni simpozij Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu stalna je tema Dana Frane Petrića. Suorganizator simpozija bili su Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, dok je predsjednik Programskog odbora simpozija bio doc. dr. sc. Bruno Ćurko. U sklopu dvadeset i osme znanstveno – kulturne manifestacije simpozij je obuhvatio tri teme: 1. „Hrvatska filozofija u prošlosti i sadašnjosti“, 2. „Frane Petrić“ i 3. „Renesansna filozofija i njezin utjecaj na kasnija razdoblja u filozofiji, znanosti i kulturi“ koje su otvorile nova pitanja, ali i saznanja. Prof. dr. sc. Lino Veljak sa Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu održao je javno predavanje koje se ticalo značaja prve konferencije o Frani Petriću kojom je obilježena 450. obljetnica rođenja cresanskog polihistora i filozofa.

Dvadeset i osmi Dani Frane Petrića okupili su devedesetak znanstvenika iz petnaest zemalja (Austrija, Australija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Finska, Italija, Kanada, Kosovo, Hrvatska, Mađarska, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Slovenija, Srbija, Ujedinjeno Kraljevstvo), a među njima nastavnike i studente sa Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. U javnim predavanjima na oba simpozija sudjelovali su među ostalim izlagačima i nastavnici sa Odsjeka za sociologiju i Odsjeka za filozofiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Zdravko Radman, prof. dr. sc. Pavo Barišić, prof. dr. sc. Mislav Kukoč, izv. prof. dr. sc. Ivo Džinić, dr. sc. Marko Kardum, Erik Brezovec, mag. soc., Ivan Perkov, mag. soc., Luka Janeš, mag. phil., Petar Ušković Croata, mag. educ. class. et croat. lat. i studenti Bruno Bogović i Petar Šarić.

Bruno Bogović