1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Opis predmeta
Predmet Povijest hrvatskoga kazališta obrađuje temeljne književnopovijesne i teatrološke probleme koji su povezani uz razvitak svjetske teatrologije, a u vezi su s pojedinačnim analizama dramskih tekstova kao i procesa kazališnih izvedbi u hrvatskoj kulturnoj povijesti. Polaznici predmeta upoznat će se s metodološkim problemima kazališne historiografije i osposobiti za kritičku primjenu novih pristupa kazališnoj povijesti i povijesti izvedbenih umjetnosti. Na temelju građe hrvatskoga kazališta, teorije i prakse uspostavlja se sustav znanja o povijesti hrvatskoga kazališta s posebnim uvidom u povijest europskog kazališta od klasične grčke drame do najnovijih ostvarenja u tom žanru. Predmet uključuje obveznu terensku nastavu koja će studentima omogućiti najmanje tri radna posjeta kazališnim pokusima. Ciljevi predmeta su sljedeći svladavanje temeljnih pitanja povijesti hrvatskoga kazališta, što će reći i povijesti dramske književnosti kao i procesa kazališnih izvedbi u hrvatskoj kulturnoj povijesti. Stjecanje temeljnih teatroloških znanja kao i vještina s obzirom na interpretaciju kako dramskog teksta tako i scenskog teksta kazališne predstave. Na primjerima iz povijesti hrvatskoga kazališta s obzirom na književnu i kulturnu povijest osposobiti će se studente za metodološki utemeljen pristup sadržajima povijesti hrvatskoga kazališta i drame, zatim znanosti o kazalištu kao i izvedbenoj dimenziji dramskih tekstova.

Opće kompetencije
Nakon odslušane nastave i položenoga ispita studenti će biti upućeni u metodologiju kazališne historiografije te će steći temeljna teatrološka znanja, ali i vještine s obzirom na interpretaciju dramskih i scenskih tekstova kazališnih predstava. Studenti će upoznati razvitak hrvatskoga kazališta i biti osposobljeni sudjelovati u njegovom suvremenom nastajanju.

Ishodi učenja
1. Opisati povijest hrvatskoga kazališta
2. Procijeniti sadašnje oblike teatarskog života
3. Primijeniti osnovna teatrološka znanja u opisu scenskoga teksta
4. Primijeniti osnova dramaturška znanja u opisu dramskoga teksta
5. Analizirati odnos povijesti hrvatskog i ostalih europskih kazališta
6. Analizirati kazališnu ikonografiju
7. Usporediti kanonski sustav hrvatskih dramskih tekstova s onima zapadnoeuropskoga kulturnog kruga
8. Analizirati različite oblike teatralnog u drugim umjetnostima


Tjedni plan nastave
1. Uvod u hrvatsku teatrologiju. Najvažnija poglavlja europske teorije drame i kazališta. Renesansna misao o kazalištu. Klasicistička teorija drame. Kriza građanske drame i reforme XX. stoljeća Craig, Artaud, Brecht. Hrvatski pisci o kazalištu Demeter, Šenoa, Miletić, Gavella, Zuppa
2. Antička tragedija praksa i teorija. Njezini odjeci u hrvatskoj književnosti. Tragično u spisima mislilaca XX. stoljeća. Tema Antigone u hrvatskoj dramskoj književnosti Drago Ivanišević, Tonči Petrasov Marović, Miro Gavran. Drugi odjeci antičkog teatra u hrvatskom kazalištu. Antički teatar na Visu.
3. Antički komediografi i njihov utjecaj na hrvatske pisce. Držićev Skup i Plautov predložak. Pitanje Pjerina i blizanačkih komedija. Dvojništvo kao tema u svjetskoj književnosti. Aristofan kao preteča političkog kazališta. Menander i pitanje dramske karakterologije. Molijerističke komedije u Dubrovniku u XVIII. stoljeću.
4. Srednjovjekovni teatar i njegov odnos prema dramaturškim zasadama antike. Teološki pisci o teatru Jeronim, Augustin, Toma Akvinski. Razvitak kazališta u hrvatskim zemljama u ranom i zrelom srednjem vijeku. Zagrebački Missale antiquissimum i njegova teatrabilnost. Muka svete Margarite kao primjer srednjovjekovnog prikazanja i njezino teatrološko čitanje.
5. Hrvatski teatar prije Marina Držića. Žanrovski sustav renesansne drame u Italiji i Hrvatskoj. Mavro Vetranović analiza dramskog opusa. Orfejska tema u europskoj književnosti. Abrahamova žrtva i Izakova pasija u hrvatskoj i drugim europskim književnostima. Nalješković i Držić postanak Novele od Stanca. Hanibal Lucić i pitanje hrvatskih dramskih robinja. Moreška kao folklorni kazališni oblik. Korčulanska moreška kao tekst i kao suvremena folklorna izvedba.
6. Marin Držić jedan egzemplarni renesansni život. Pitanja njegove biografije kao poticaj mlađim književnim tekstovima hrvatskih pisaca Od Milana Šenoe i Stjepana Miletića, preko Miroslava Krleže i Marijana Matkovića do Slobodana Šnajdera i Hrvoja Hitreca.
7. Hrvatske renesansne tragedije i počeci baroknog stila. Problem Držićeve Hekube, Dalide Saba Gučetića i Elektre Dominka Zlatarića. Žene u hrvatskom teatru analiza šibenskog dokumenta o predstavi u ženskom samostanu iz 1615. Rođenje opernog spektakla i njegovi odjeci u hrvatskim tragikomedijama XVII. stoljeća. Kazališni svijet Junija Palmotića i njegov odnos prema dramskim suvremenicima.
8. Ikonografija kazališta u Hrvatskoj prikaz idealnog grada s kazališnim prizorima (Dubrovnik 1518. i drugo). Hrvatske kazališne zgrade. Kazališna svečanost u Osoru. Hvarski teatrino iz 1612. i njegova mlađa dokumentacija. Gradnja građanskih kazališta u hrvatskim gradovima tijekom XIX. stoljeća. Zagrebačka kazališna mjesta. Kazališta u Osijeku, Splitu, Varaždinu, Rijeci, Zadru, Dubrovniku i Šibeniku. Razvitak kazališne arhitekture Pogled na glavne aktere od humanizma do danas. Hrvatski scenografi od Šenonina doba do našeg vremena. Posjet arhivu Zavoda za povijest hrvatskog kazališta u Opatičkoj 18.
9. Calderonova drama Život je san i njezin hrvatski odjek u Vučistrahu Petra Kanavelića. Hrvatska libretistički zasnovana drama i njezini odjeci u romantičarskoj drami Demetrija Demetera. Đurđevićeva Judita i hrvatske scenske Judite. Europsko građansko kazalište i njegovi reformatori u XVIII. stoljeću. Mit o Nikoli Zrinskom kao predmet pučkog kazališta, ali i kao paradigma nacionalne dramatike. Kukuljević.
10. Miletićevo Hrvatsko glumište i njegov odnos prema europskim kazališnim reformama. Teatar Ive Vojnovića i njegove mijene od inspiracija Ibsenom u Ekvinociju i Dubrovačkoj trilogiji do Pirandellom u Prologu nenapisane drame. Vojnović i Krleža. Dramatičari hrvatske moderne Tucić i drugi. Režiseri osvajaju teatar. Slučajevi Maxa Reinhardta i Branka Gavelle. Kazališni spisi Branka Gavelle.
11. Dramski opus Miroslava Krleže. Legende i agonija romantizma. Salome kao komparatistički problem. Analiza jednog političkog događaja iz 1918. i njegovih kazališnih odjeka. Gospoda Glembajevi u europskom kontekstu i razlozi njihove dramaturške retrogradnosti. Osječko Krležino predavanje. Osječka reakcija Radovana Ivšića na dramski opus Miroslava Krleže. Aretej i pitanje dramske tehnike u modernizmu. Krležin spis o dramskom repertoaru i njegove poruke.
12. Teatar Radovana Ivšića. Poetika nadrealističkog teatra i drugih avangardnih pokreta. Futuristički manifesti Tomasa Marinettija i njihovi odjeci na Kamova. Ekspresionizam u hrvatskom kazalištu. Josip Kosor i njegov dramski rad. Ranko Marinković Glorija. O reakcijama na ovu dramu i o njezinim potencijalnim čitanjima.
13. Iskustva Brešanova Hamleta iz Mrduše Donje sa šekspirskim predloškom kao primjera persiflaže klasične drame. Jarryev Kralj Ubu. Drugi Brešanovi komadi. Kušanova Svrha od slobode. Tehnika fragmentarnih biografskih drama u opusu Slobodana Šnajdera Kamov Smrtopis i Držićev san.
14. Hrvatska kazališna kritika. Pregled najvažnijih opusa u XIX. i XX. stoljeću. Praktikum pisanje kazališne kritike. Analiza kritičarskog rada Ranka Marinkovića, Marjana Matkovića, Petra Brečića, Dalibora Foretića, Nikole Batušića, Borisa Senkera... Najnoviji hrvatski dramatičari u ogledalu kritike Miro Gavran, Lada Kaštelan, Mate Matišić i drugi.
15. Fenomen kazališnih festivala u XX. stoljeću. Dubrovačke ljetne igre i njihova povijest. Drugi hrvatski kazališni festivali. Marulovi dani i zrcaljenje suvremene hrvatske drame i kazališta u njima. Dani hvarskog kazališta. Krležini dani u Osijeku. Zagrebački kazališni festivali. Teatar Itd kao važan iskorak u europeizaciji hrvatskoga kazališnog repertoara. Opusi najvažnijih hrvatskih redatelja Gavella, Spaić, Habunek, Violić, Paro, Juvančić, Kunčević, Dolenčić...

1. , Nikola Batušić; Povijest hrvatskoga kazališta; Zagreb: Školska knjiga (1978), , , .
2. , Silvio d Amico; Povijest dramskog teatra (preveo Frano Čale); Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske (1972), , , .
3. , Slobodan Prosperov Novak i Josip Lisac; Hrvatska drama do Narodnog preporoda, (sv. I-II); Split: Logos (1984), , , .
4. , (priredio B. Senker); Hrestomatija novije hrvatske drame, (sv. I-II); Zagreb: Disput (2000), , , .
5. , Viktoria Franić Tomić; Tko je bio Marin Držić; Zagreb: Matica hrvatska (2011), , , .

KOM (2999) - izborni TZP - Redovni studij - Komunikologija
POV (3517) - izborni TZP - Redovni studij - Povijest
PSI (2980) - izborni TZP - Redovni studij - Psihologija

KOM (2999) - izborni TZP - Redovni studij - Komunikologija
POV (3517) - izborni TZP - Redovni studij - Povijest
PSI (2980) - izborni TZP - Redovni studij - Psihologija

FIL (17084) : Izborni TZP - Redovni studij - Filozofija i kultura
KOM (2999) - izborni TZP - Redovni studij - Komunikologija
POV (3517) - izborni TZP - Redovni studij - Povijest
SOC (2960) - izborni TZP - Redovni studij - Sociologija

FIL (17084) : Izborni TZP - Redovni studij - Filozofija i kultura
KOM (2999) - izborni TZP - Redovni studij - Komunikologija
POV (3517) - izborni TZP - Redovni studij - Povijest
SOC (2960) - izborni TZP - Redovni studij - Sociologija

KOM (2999) - izborni TZP - Redovni studij - Komunikologija
Obavezni predmet - Redovni studij - Kroatologija
POV (3517) - izborni TZP - Redovni studij - Povijest
SOC (2960) - izborni TZP - Redovni studij - Sociologija

KOM (2999) - izborni TZP - Redovni studij - Komunikologija
POV (3517) - izborni TZP - Redovni studij - Povijest