Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


22/03/2023

Znanstveni skup XX. Dies Historiae - Odnos prema smrti kroz povijest

Dana 23. ožujka 2023. godine u knjižnici Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu održat će se XX. Dies historiae s temom „Odnos prema smrti kroz povijest“. Riječ je o interdisciplinarnom znanstvenom skupu s šesnaest izlagača koji će predstaviti publici način odnošenja i perspektivu prema smrti tijekom povijesti kroz različite aspekte.

Na temelju proučavanja ljudskog i društvenog načina percipiranja smrti kroz povijest, možemo donijeti iscrpne povijesne, psihološke, filozofske, sociološke, demografske analize i zaključke, stoga je cilj ovog znanstvenog skupa pružiti prizmu različitih perspektivi na odnos prema smrti kroz povijest. Sama tema je od izuzetne aktualne važnosti s obzirom na recentno suočavanje s „korona krizom“, trenutne geopolitičke situacije u svijetu obilježene ratom u Ukrajini i potresom na području Turske i Irana.

Kao integralan dio svakodnevice, smrt je fenomen koji ponovno dolazi do izražaja, iako nam je stoljećima postojala „strancem“ s obzirom na izvanredne znanstvene i medicinske napretke. Jesmo li zapravo ikada ukrotili smrt?

Smrt, kao naš „posljednji neprijatelj“, zajednička je svim ljudima i „prapovijesnom“ i „modernom“ čovjeku. Međutim, svakako nije imala istu funkciju, ulogu i način percipiranja od strane društva tijekom različitih povijesnih razdoblja. Za predmodernog čovjeka smrt je bila središtem društvenog i kulturnog života dok je ona za modernog čovjeka, iako svjesnog da je neizbježna, premještena na periferiju društva, učinjena nevidljivom i zabranjenom. Ljudi su se kroz povijest itekako trudili riješiti straha od smrti koji ih je motivirao da razviju različite mehanizme i strategije, poput religija, sustava vjerovanja, ideologija i dr., kojima bi othrvali navedeni strah.


Program rada znanstvenoga skupa.

Plakat skupa u PDF formatu.
 

 

Popis obavijesti