HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


21/12/2022

Održan međunarodni znanstveni skup „Intelektualna povijest i hrvatska historiografija: stanje i perspektive“

Na Fakultetu hrvatskih studija održan je u četvrtak, 15. prosinca 2022., međunarodni znanstveni skup „Intelektualna povijest i hrvatska historiografija: stanje i perspektive“ s početkom u 9.15 h u dvorani Pula te je zaključen u 19.15 h. Ovaj znanstveni skup organizirao je Odsjek za povijest Fakulteta hrvatskih studija u suradnji sa Znanstvenim zavodom Fakulteta hrvatskih studija, a rezultat je istoimenog projekta kao dijela institucionalne znanstvene djelatnosti.

Sudjelovalo je ukupno 22 izlagača s 20 izlaganja. Izlaganja su bila podijeljena u nekoliko kategorija:

  1. historiografija,
  2. metodologija,
  3. epoha,
  4. intelektualac.

Na samom početku skupa održana su dva keynote predavanja. Prvo je održao Richard Whatmore s Instituta za intelekualnu povijest Sveučilišta St Andrews pod nazivom „Is There a Future for the Cambridge School of Intellectual History?“, a drugo James M Robertson sa Svečilišta u Kaliforniji Irvine: „Mediating Spaces: On the Scales of Yugoslav Socialist Thought“.

Uz izlagače s Fakulteta hrvatskih studija (Odsjek za povijest, Znanstveni zavod, Odsjek za filozofiju, poslijediplomski doktorski studij povijesti), izlaganja su imali znanstvenici, dokotrandi i diplomandi s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Tijekom rasprava se dalje razgovaralo o pojedinim temama, ali i pristupima, metodologiji te kontroverzama koje upravo perspektiva intelektualne povijesti u određenim istraživanjima može dovesti u fokus. Raspravljalo se i o položaju intelektualne povijesti u hrvatskoj historiografiji, njezinom potencijalu, prednostima i problemamima u shvaćanju i prepoznavanju takvog pristupa.

 

Popis obavijesti