Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


13/12/2022

Međunarodni znanstveni skup „Intelektualna povijest i hrvatska historiografija: stanje i perspektive“

Međunarodni znanstveni skup „Intelektualna povijest i hrvatska historiografija: stanje i perspektive“ održat će se na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u četvrtak, 15. prosinca, s početkom u 9.15 h u dvorani Pula. Ovaj znanstveni skup organizira Odsjek za povijest Fakulteta hrvatskih studija u suradnji sa Znanstvenim zavodom FHS-a.

Intelektualna povijest (ili neki njezini aspekti) sve je prisutnija u istraživanjima hrvatskih povjesničara, posebice u mlađim generacijama. Povijesna poddisciplina intelektualne povijesti jasnije je definirana u drugoj polovici 20. stoljeća i do danas nije izgubila na aktualnosti, nego se dodatno razvijala i etablirala. Često se poistovjećuje s poviješću ideja, no intelektualna povijest otvara širi prostor proučavanju, analizi i konceptualizaciji. Budući da sadrži osnovne postavke povijesti ideja (formalni koncepti u povijesti, filozofiji, književnosti, političkim znanostima, znanosti općenito, itd.), intelektualna povijest je u temeljnom smislu interdisciplinarna.

Izlaganja na znanstvenom skupu „Intelektualna povijest i hrvatska historiografija: stanje i perspektive“ ukazat će na prisutnost i stanje istraživanja tema unutar intelektualne povijesti u hrvatskoj historiografiji. Nadamo se da će rasprave pridonijeti daljnjoj analizi prezentiranoga, posebice novim istraživačima koji su u procesu istraživanja. Na skupu bi se trebali revalorizirati dosadašnji pristupi intelektualnoj povijesti i način obrađivanja pojedinih tema koje su identificirane kao krucijalne ili važne u odnosu na povijesnu znanost te bi se sukladno tome ponudili novi pristupi, odnosno ukazalo na daljnji inovacijski potencijal. Osim toga, ponudit će se prostor za autoevaluaciju jedne rastuće (prema interesu i opsegu) poddiscipline povijesne znanosti, ali i za metodološke pristupe interdisciplinarnom povezivanju povijesti i drugih humanističkih ili prirodnih znanosti.

Izlaganja su podijeljena u nekoliko kategorija:

  1. historiografija,
  2. metodologija,
  3. epoha,
  4. intelektualac.

Na samom početku skupa održat će se dva keynote predavanja. Prvo će održati Richard Whatmore s Instituta za intelekualnu povijest Sveučilišta St Andrews pod nazivom „Is There a Future for the Cambridge School of Intellectual History?“, a drugo James M Robertson sa Svečilišta u Kaliforniji Irvine: „Mediating Spaces: On the Scales of Yugoslav Socialist Thought“.

Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže!

U prilogu se nalaze plakat i programska knjižica.

 

Popis obavijesti