HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


01/04/2022

Predstavljena knjiga „Krvavi tragovi velikosrpske ideologije na kraju XX. stoljeća“

Knjiga „Krvavi tragovi velikosrpske ideologije na kraju XX. stoljeća“ predstavljena je u čitaonici Knjižnice Fakulteta hrvatskih studija u petak 1. travnja 2022.

Riječ je o jedinstvenom djelu koje prikazuje kontinuitet i ključne elemente velikosrpske ideologije od početka XX. stoljeća, kakvo hrvatski povjesničari do sada još nisu uspjeli objaviti, rekla je urednica knjige doc. dr. sc. Vlatka Vukelić. Istaknula je kako je autor Zlatko Pinter, između ostaloga, vrlo dobro opisao srbizaciju JNA, velikosrpsku medijsku propagandu uoči Domovinskoga rata, agresiju na Hrvatsku i njezine posljedice te politički pad Slobodana Miloševića. Autor pri tom koristi novinarsku britkost u izražavanju, jednostavnost, jasnoću i preciznost.

Biografske elemente o autoru iznijela je urednica i voditeljica na televiziji Laudato Nada Prkačin. Napomenula je kako je i sam autor bio dio priče progona vojvođanskih Hrvata i očevidac događaja uoči Domovinskoga rata. Zaključila je kako se isplati pročitati svaku stranicu Krvavih tragova, a knjigu je posebno preporučila onima koji žele znati stvarnu povijest Jugoslavije ili shvatiti aktualnu situaciju u Ukrajini jer je riječ o istoj metodologiji.

Na kraju je autor Zlatko Pinter zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli da knjiga ugleda svjetlo dana. Rezultat je to cjeloživotnoga prikupljanja podataka i brojnih informacija koji su se velikim trudom saželi na 700 stranica. Pinter je izrazio zadovoljstvo što će se knjiga koristiti kao udžbenik na Fakultetu hrvatskih studija te da će tako studenti kroz Krvave tragove doznati povijesnu istinu.
 

 

Popis obavijesti