HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


02/11/2020

Umro profesor Mijo Korade

Dana 1. studenoga 2020. u 19 sati, u KBC Dubrava u Zagrebu od jake upale pluća u 74. godini preminuo je naš dugogodišnji kolega, suradnik i prijatelj, profesor emeritus Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu Mijo Korade.

Profesor Korade rođen je 11. rujna 1947. u Delkovcu (Mače, Hrvatsko zagorje), od oca Lacka i majke Ane rođene Žvigač, kao najmlađi od četvero sinova u obitelji. Nakon završene gimnazije studirao je na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu. Tu je diplomirao filozofiju (1971.) i teologiju (1975.).

Živio je u Delkovcu (1947.-1962.), Zagrebu (1962.-1975.; 1989.-1991. i 1993.-2019.), Osijeku (1975.-1977.), Rimu (1977.-1989.), Beču (1991.-1992.) i Samoboru (2019.-2020.).

U Osijeku je djelovao kao vjeroučitelj (1975.-1977.). Na Fakultetu crkvene povijesti Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu magistrirao je (1980.) i doktorirao (1988.) s temom La 'Missione illirico-dalmata' dei gesuiti (1852-1900) - Svolgimento, metodo e risultati. Predavao je povijest na gimnaziji Nadbiskupskoga dječačkoga sjemeništa u Zagrebu (1980-1982), a kao profesor crkvene povijesti radio je na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu (1980.-1981. i 1988.-1991.). U Povijesnom zavodu Družbe Isusove u Rimu (1981-1984) bio je urednik i autor članaka enciklopedijskoga djela Diccionario de Historia de la Compañia de Jésus (4 sveska, Roma-Madrid, 2001.). Bio je suosnivač i prvi pročelnik Hrvatskoga povijesnoga instituta u Beču (1990.-1991.).

Od 1996. bio je zaposlen na Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu kao voditelj projekta „Hrvatska latinistička historiografija", od 2002. kao voditelj projekta „Historiografija hrvatskoga redovništva u XVII. i XVIII. stoljeću", od 2005. kao voditelj projekta „Civilna Hrvatska ranoga novovjekovlja - politički, društveni i kulturni aspekti".

Godine 1997. kao vanjski suradnik počeo je predavati na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu držeći kolegij „Hrvatska latinistička historiografija", a kasnije i niz drugih kolegija u sklopu studija povijesti. Od godine 2007. do umirovljenja 2017. trajno je zaposlen na Hrvatskim studijima gdje od 2005. predaje i na doktorskom studiju povijesti. Bio je voditelj preddiplomskoga, diplomskoga i poslijediplomskoga doktorskoga studija povijesti na Hrvatskim studijima 2009.-2013. i 2017. U srpnju 2019. Senat Sveučilišta u Zagrebu jednoglasno ga je izabrao za professora emeritusa. Bio je član Znanstveno-nastavnoga vijeća Hrvatskih studija do prosinca 2019. I ove je godine sudjelovao u nastavi na Fakultetu.

Samostalno ili u suradnji Mijo Korade napisao je i objavio 14 knjiga i više od stotinu znanstvenih i stručnih članaka.

Profesor Mijo Korade svojim je studentima bio ne samo brižan učitelj i mentor nego i istinski prijatelj. Nastavnicima je bio pouzdan suradnik i kolega koji je uvijek bio spreman nesebično podijeliti svoje znanje i iskustvo. Pamtit ćemo ga kao čovjeka po njegovu optimizmu, dobrohotnoj ljudskoj širini, čestitosti i humanosti.

Knjiga žalosti otvorena je u predvorju knjižnice Fakulteta.

Počivao u miru Božjem!

Stjepan Ćosić

Popis obavijesti