HrvatskihrEnglishen
Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


21/11/2019

Održano predavanje „Sjećanje na katoličkoga intelektualca Ivu Mašinu“

 

Održano predavanje „Sjećanje na katoličkoga intelektualca Ivu Mašinu“


U Knjižnici Hrvatskih studija doc. dr. sc. Wollfy Krašić s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo održao je 20. studenoga predavanje „Sjećanje na katoličkoga intelektualca Ivu Mašinu 20. XI. 1961. – 20. XI. 2019.“.

Nakon iznošenja osnovnih životopisnih podataka predavač je posvetio pozornost analizi točaka neslaganja Ive Mašine i jugoslavenskoga komunističkoga režima. One su, među ostalim, sažete u ovim riječima Mašinina poznanika Srećka Badurine (kasnijega šibenskoga biskupa): „Nacionalni osjećaj, katolički odgoj i humanistički nazori na svijet, nisu mu dopuštali da se pomiri, a kamo li da se poistovjeti sa sustavom u kome smo se svi našli“. 

Mašina je nasuprot jugoslavenskom komunističkom totalitarizmu nastupao s porukama prava na osobnu i nacionalnu slobodu, kršćanskoga humanizma, socijalne pravde, izmirenja i nužnosti jednakoga odnosa prema svim budućim stanovnicima samostalne hrvatske države. Ivo Mašina je zbog svojih stajališta osuđen na dugogodišnju kaznu strogoga zatvora. No, režim se nije time zadovoljio i držeći Mašinu i njegove ideje izrazito opasnima, odlučio ga je mučki usmrtiti u ćeliji.

Danas ime Ive Mašine nose ulica i katolička osnovna škola u Zadru. No, osoba od takve važnosti za hrvatsku nacionalnu povijest zaslužuje mnogo više. Toga su bili svjesni i hrvatski politički iseljenici. Tako je Kongres slobodnih hrvatskih sveučilištaraca u Parizu godine 1962. proglasio 20. studenoga spomen-danom svih hrvatskih sveučilištaraca koji su dali svoje živote za hrvatska prava i slobodu.

 

Popis obavijesti