Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


03/04/2019

Otkrivanje antičkoga Farosa

Faros

Predavanje pod naslovom Otkrivanje antičkoga Farosa u Hrvatskoj paneuropskoj uniji 28. ožujka 2019. održala je nastavnica Hrvatskih studija prof. dr. sc. Jasna Jeličić Radonić. Nazočnima je prigodne riječi dobrodošlice uputio predsjednik Hrvatske paneuropske unije akademik Mislav Ježić.

Moderatorica predavanja prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol istaknula je plodan rad prof. Jeličić Radonić na istraživanju hrvatskoga arheološkoga nasljeđa u kojem je upravo rad na lokalitetu Faros njezino životno djelo. Njemu je posvetila dvije knjige, a očekuje se i treća u kojoj će objediniti istraživanja jednoga od najvažnijih hrvatskih arheoloških lokaliteta čiji kontinuitet traje od prapovijesti do danas.

Prof. Jeličić Radonić u prvom je dijelu izlaganja opisala pohode Dionizija Sirakuškoga i grčku kolonizaciju Jadrana te na temelju pisanih izvora objasnila dolazak Parana 384. godine prije Krista u grad koji je već nosio ime Faros. Prije uspostave svoje vlasti Parani su se sukobili sa zajednicom Ilira koji su nastanjivali Faros. O važnosti i statusu grada bilo je riječi u drugom dijelu kada je prof. Jeličić Radonić predstavila brojne numizmatičke nalaze koji svjedoče da je polis bio izrazito bogat čemu svjedoči pronađena količina novca iskovana u srebru. Arhitektura i konfiguracija kao i natura loci grada na blago povišenom terenu i u neposrednoj blizini rijeke uobičajen su uzus antičkih infrastrukturnih potreba. Naglasak je bio stavljen i na organizaciju stambenih insula koje su imale stambenu, ali i proizvodnu namjenu. Specifičnost Farosa, njegovu slojevitost i kontinuitet oslikavaju i ranokršćanski nalazi. Prof. Jeličić Radonić prenijela je slušateljstvu višedesetljetno iskustvo rada u konzervaciji i restauraciji crkve Sv. Ivana u kojoj se nalaze rijetki primjerci figuralnih mozaika.

Predavanje su sa zanimanjem pratili i studenti Hrvatskih studija, a po završetku predavanja uslijedila je rasprava.

 

Petar Ušković Croata

Popis obavijesti