Opcije pristupačnosti Pristupačnost

O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


22/10/2018

U Križevcima 20. listopada 2018. održan treći znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća u razdoblju komunizma (II)“

U organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Glasa Koncila i Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ u Križevcima je u subotu 20. listopada 2018. održan treći znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća u razdoblju komunizma (II)“. Na znanstvenom je skupu sudjelovalo dvadesetak znanstvenika iz cijele Hrvatske. Cilj je bio potaknuti istraživanje nedovoljno poznatoga te u povijestima hrvatske književnosti, znanosti i nastavi zanemarenoga dijela hrvatske književnosti sa željom premošćivanja umjetno stvorenih diskontinuiteta u hrvatskoj književnosti i kulturi općenito. 

Mario Grčević i Tanja Baran, Križevci 2018.
    Pročelnik Hrvatskih studija Mario Grčević i predsjednica Udruge Stjepan Kranjčić Tanja Baran

Svečanost otvorenja započela je pozdravnim govorom predsjednice Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ dr. Tanje Baran koja je okupljenima predstavila Križevce kao iznimno snažno vjersko središte još iz davnina te je ispripovijedala da su u Udruzi „Dr. Stjepan Kranjčić“ na ideju o održavanju znanstvenoga skupa došli nakon što su objavili knjigu književnih radova križevačkoga župnika na glasu svetosti dr. Kranjčića „Zašto me pozvao Gospod?“ te nakon što već više godina redovito organiziraju dva natječaja za kršćansku književnost koji su na nacionalnoj razini Susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ („Književni Kranjčić“) i Susret hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ („Dječji Kranjčić“). Okupljene su ime domaćina pozdravili i križevački dogradonačelnik Mario Martinčević, koprivničko-križevački župan Darko Koren te križevački župnik Stjepan Soviček. Suorganizatorske poruke u ime Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu izrekao je pročelnik prof. dr. Mario Grčević, a govorio je i zamjenik glavnog urednika Glasa Koncila Branimir Stanić. Sudjelovao je i saborski zastupnik Branko Hrg. Glazbeni obol svečanosti otvorenja dale su članica Vokalnog sastava „Allegro“. Tom je prigodom okupljenima podijeljen časopis „Kroatologija“ Hrvatskih studija u kojem su objavljeni radovi s drugoga znanstvenog skupa „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća“ održanog u Križevcima prije dvije godine.

Program je bio podijeljen u tri sesije. Uvodno je predavanje „Religiozno kazalište u Hrvatskoj 1945. - 1990. ili kako su rubovi očuvali svjetlo“ održala Sanja Nikčević. Tema Lucije Ljubić bila je Vojmil Rabadan o kazalištu u „Maruliću“, Ivan Čulo predstavio je personalizam u „Maruliću“. Zatim je Zdravko Gavran osvijetlio egzistencijalne teme u katoličkoj vizuri: spoja kratke priče i novinske reportaže o susretima u prozama Smiljane Rendić pa je Vladimira Rezo predstavila prozni opus Mare Švel-Gamiršek, a Vlatko Smiljanić spisateljsku djelatnost Mare Matočec 1945. – 1967. Jasna Šego govorila je o Kupareovu doprinosu marijanskoj lirici – srži hrvatskoga religioznog pjesništva. Ružica Bešlić-Grbešić i Iva Ćalić predstavile su ostavštinu Vinka Kosa u doba komunizma, a Miljenko Buljac pjesništvo s. Marije od Presvetoga Srca – Anke Petričević. O kršćanskim motivima u pjesništvu muslimanskih pjesnika hrvatskoga identiteta 1945. – 1990. izlagao je Vladimir Lončarević. Zatim je Božidar Petrač predstavio uspomene Luke Perinića, Željko Vegh radove književnika Dubravka Horvatića u časopisu „Marulić“ u doba komunizma, Dean Slavić Horvatićevu novelu „Vruća listopadska noć“. Sonja Tomić približila je semantičku dosljednost i poetičnost sedam prijevoda Isusovih oproštajnih govora, a Stjepan Tomić psalam 22 (21) kao molitvenu paradigmu s posebnim osvrtom na neke hrvatske prijevode. Slavko Nedić govorio je o kršćanskim mjuziklima u vrijeme komunizma: K. Tičić, M. Nardeli, Š. Šito Ćorić, a Krešimir Tičić o mjuziklima kršćanske inspiracije uz primjere s videoprezentacijom.

Znanstveni skup održan je uz potporu Grada Križevaca, Koprivničko-križevačke županije i poduzeća „Radnik“ d. d., a radovi će biti recenzirani i tiskani u časopisu „Kroatologija“ Hrvatskih studija tijekom 2019. godine. Četvrti znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća“ planira se za jesen 2020.

Otvorenje skupa
Otvorenje znanstvenoga skupa Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća u razdoblju komunizma

 

Popis obavijesti