Mario Grčević

prijediplomski

• Fonologija hrvatskoga jezika (188063) - Nositelj
• Hrvatski jezik u XIX. stoljeću (215163) - Nositelj, Seminar
• Hrvatski pravopis (213973) - Nositelj
• Morfologija hrvatskoga jezika (188064) - Nositelj
• Povijest hrvatskoga književnoga jezika (188081) - Nositelj, Seminar

diplomski

• Hrvatska jezična politika (226960) - Nositelj
• Hrvatska jezikoslovna normativistika (201776) - Nositelj, Seminar
• Leksikologija i leksikografija hrvatskoga jezika (147174) - Nositelj
• Tvorba riječi u hrvatskom jeziku (201805) - Nositelj
• Diplomski rad (64813) - Seminar
• Diplomski rad (215308) - Seminar

doktorski

• Hrvatska kultura u ozračju prosvjetiteljstva, klasicizma, predromantizma i romantizma (264452) - Predavanja

Rođen je 1969. godine u Varaždinu. Srednju školu završio je u Zagrebu 1987. godine. Godine 1988. upisao je i 1995. godine završio studij slavistike i germanistike na Sveučilištu u Mannheimu. Doktorirao je na Sveučilištu u Mannheimu 2005. obranom disertacije o jeziku i postanku hrvatskoga štokavskoga misala iz XVI. stoljeća. U Njemačkoj je radio kao učitelj u hrvatskoj dopunskoj nastavi, kao znanstveni pomoćnik i kao lektor za hrvatski jezik. Prva iskustva u nastavi stekao je na Narodnom učilištu i Večernjoj školi u Mannheimu. Ondje je 1990./1991. uveo „hrvatski jezik“ kao nastavni predmet i ukinuo „srpskohrvatski“. Od 1998. do 2000. bio je kao doktorand stipendist Studijske zaklade njemačkoga naroda (Die Studienstiftung des deutschen Volkes). Od 2000. do 2004. radio je kao znanstveni suradnik na Slavenskom seminaru Sveučilišta u Mannheimu u sklopu projekta Njemačke istraživačke zajednice (Deutsche Forschungsgemeinschaft). Od 2005. do 2006. radio je kao znanstveni novak (asistent i viši asistent) u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU na projektu akademika Stjepana Babića Oblici hrvatskoga književnoga jezika. Od 2006. radi na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, od 2013. u zvanju izvanrednoga profesora, a od 2019. u zvanju redovitoga profesora. Ondje predaje kroatističke predmete.

Od 2012. do 2015. bio je pročelnikom Odjela za kroatologiju Hrvatskih studija. Od 2016. do 2019. bio je čelnik (voditelj i pročelnik) Hrvatskih studija, potom pročelnik Odsjeka za kroatologiju od 2020. do 2021. godine. Od svibnja 2023. do svibnja 2024. bio je o. d. dekana Fakulteta hrvatskih studija. U to je vrijeme bio član Senata i Vijeća društveno-humanističkoga područja Sveučilišta u Zagrebu. Članom Senata i Vijeća društveno-humanističkoga područja bio je prethodno od 2016. do 2019. Bio je članom Odbora za statutarna pitanja Sveučilišta u Zagrebu (2017.-2021.).

Bio je članom i potpredsjednikom za znanost Područnoga znanstvenoga vijeća za humanističke znanosti (2016.—2020.), članom Hrvatskoga strateškoga foruma istraživačke infrastrukture (2017.—2021.), koordinatorom radne skupine Hrvatskoga povjerenstva za praćenje Bolonjskoga procesa (HPBP) Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (2020.), članom Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU i njegove Radne skupine za hrvatski jezik (2016./2017.), članom Vijeća za učenje i poučavanje hrvatskoga kao drugoga, stranoga i nasljednoga jezika pri Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH (2017. godine u to je tijelo imenovan kao neovisan stručnjak, a 2019. i kao predstavnik HAZU). Od 2016. do 2018. bio je član Upravnoga vijeća Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Od 2021. do imenovanja obnašateljem dužnosti dekana 2023. bio je član i potpredsjednik za visoko obrazovanje Matičnoga odbora za polje filologije.    

Bio je voditelj radne skupine Matice hrvatske za izradbu Zakona o hrvatskom jeziku (2022.-2023.). Član suradnik Razreda za filološke znanosti HAZU bio je od 2010. do 2020.

Član je Povjerenstva za dodjeljivanje nagrade „Dr. Ivan Šreter“ i za izbor nove najbolje hrvatske riječi (2015.-.). Član je Matice hrvatske i Hrvatskoga filološkoga društva. 

Slijedom angažmana pri ustrojavanju prvoga sveučilišnoga lektorata za hrvatski jezik i kulturu u SR Njemačkoj na Sveučilištu u Regensburgu (2023.) imenovan je 2024. u Upravljački odbor bilateralnoga Centra za njemačke i europske studije Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Regensburgu kao jedan od dvaju predstavnika Sveučilišta u Zagrebu. 

Od 2005. do 2011. bio je tajnikom časopisa Razreda za filološke znanosti HAZU Filologija, a član je njegova uredništva od 2010. godine. Izvršnim je urednikom Filologije od 2019. godine. Član je uredništva časopisa Jezik od 2015. godine. Bio je član uredništva časopisa Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru Hum od 2018. do 2023. godine. Bio je članom uredništva časopisa Kroatologija 2009.—2010., 2018.—2020. i 2023.—2024. Članom uredničkoga savjeta toga časopisa bio je od 2020. do 2023. 

Dobitnik je Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za doprinos od osobitoga i trajnoga značenja za Republiku Hrvatsku u području filoloških znanosti (1999.) i naslova Matice hrvatske Zaslužnik Matice hrvatske za doprinos očuvanju hrvatskoga identiteta (2023.).

Objavio je tri znanstvene monografije (od toga dvije na njemačkom), deset uredničkih knjiga i oko 55 znanstvenih te oko 35 znanstveno-popularnih i stručnih članaka.

Pokretač je i urednik niza „Izdanja na stranim jezicima Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu“ u kojem je do sada izišlo pet knjiga. 

Održao je oko 75 javnih izlaganja i predavanja na skupovima.

Bavi se suvremenom hrvatskom jezičnom situacijom, filologijom starijih hrvatskih tekstova, poviješću hrvatskoga književnoga jezika i drugim kroatološkim temama.

Knjige (monografije)

1997.   Die Entstehung der kroatischen Literatursprache. Ur. Elisabeth von Erdmann-Pandžić. Köln–Weimar–Wien: Böhlau. (Quellen und Beiträge zur kroatischen Kulturgeschichte 8). ISBN 3412161969.

2019.   Ime ‘Hrvat’ u etnogenezi južnih Slavena. Ur. Slavica Stojan. Zagreb – Dubrovnik: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu; Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku. (Biblioteka Croaticum 6). ISBN 9789537823863 (Hrvatski studiji), ISBN 9789537784652 (MH Dubrovnik).

2021.   Das kroatische volkssprachliche Missale Romanum des XVI. Jahrhunderts. Philologisch-linguistische Untersuchung mit photomechanischer Reproduktion der Handschrift »Neofiti 55«.  Ur. Bojan Marotti. Studia Croatica Universitatis Studiorum Zagrabiensis, Zagreb (Izdanja na stranim jezicima Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu – Fremdsprachige Schriften der Kroatischen Studien der Universität Zagreb 2a). ISBN 9789538349089.

Uredničke knjige

2009.   Leopold Auburger: Hrvatski jezik i serbokroatizam. Ur. Mario Grčević, Milan Nosić. Rijeka: Maveda d.o.o., HFD. ISBN 9789537029159. 

2015.   Dubrovnik u hrvatskoj povijesti: Četvrta kroatološka konferencija, Dubrovnik, 16. XI. 2015. – 18. XI. 2015. Knjiga sažetaka i program. Ur. Mario Grčević, Nenad Vekarić. Zagreb – Dubrovnik: Hrvatski studiji, 2015. ISBN 9789537823498. 

2018.   Leopold Auburger: Morphologie der Verben der kroatischen Standardliteratursprache. Ur. Mario Grčević. Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu (Izdanja na stranim jezicima Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 1). ISBN 9789537823733. 

2019.   Dubrovnik u hrvatskoj povijesti. Zbornik radova u čast akademiku Nenadu Vekariću. Ur. Mario Grčević, Nenad Vekarić. Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. (Biblioteka Croatica 5). ISBN 9789537823825. 

2021.   Nataša Bašić: Vukovci i hrvatski jezični standard. Hrvatski u srpskohrvatskom tijesku. Ur. Mario Grčević. Zagreb: Fakultet hrvatskih studija. (Biblioteka Croaticum 9). ISBN 9789537823856. 

2021.   Das kroatische volkssprachliche Missale Romanum des XVI. Jahrhunderts. Photomechanische Reproduktion der Handschrift »Neofiti 55«. Von Mario Grčević. Zagreb: Studia Croatica Universitatis Studiorum Zagrabiensis. (Izdanja na stranim jezicima Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu – Fremdsprachige Schriften der Kroatischen Studien der Universität Zagreb 2b, ur. Bojan Marotti). ISBN 9789538349096. 

2022.   Karolina Vrban Zrinski: Kazalište i govor – dvojbe i ideali: prozodija scenskoga govora. Zagreb: Fakultet hrvatskih studija. Ur. Mario Grčević. (Biblioteka Croaticum 8). ISBN 9789538349171.

2023.   Medhótá śrávaḥ II. Misao i slovo: zbornik u čast Mislava Ježića povodom sedamdesetoga rođendana. Ur. Ivan Andrijanić, Mario Grčević, Bojan Marotti. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. ISBN 9789533474717. 

2024.   Čuvar hrvatskoga jezika. Zbornik u čast Stjepana Babića. Ur. Mario Grčević. Zagreb: Fakultet hrvatskih studija. (Biblioteka Croatica 8). ISBN 9789538349577. 

2024.   Mehrsprachigkeit in Bildung und Wissenschaft. Eine europäische Perspektive. Ur. Siegfried Gehrmann, Rupert Hochholzer, Ana Petravić, Mario Grčević, Yvonne Klietz. Waxmann Verlag: Münster. ISBN 9783830949336.

Znanstveni članci

1996.    „Hrvatski udjel u Karadžićevu prijevodu Novoga zavjeta“. Jezik 44:2, str. 53–63.

1997.   „Zašto slavistika 19. stoljeća nije priznavala postojanje hrvatskoga jezika? Uzroci i posljedice“. Jezik 45:1, str. 3–28. I u časopisu Riječ 3:1, str. 41–74.

1997.   „Karadžićeva gledišta o hrvatskome jeziku u slavističkome okružju“. Jezik 45:2, str. 41–58.

1998.   „Der kroatische Anteil in Karadžićs Übersetzung des Neuen Testaments“. Die slawischen Sprachen 56, str. 63–82.

1998./1999. „Zablude o istočnohercegovačkim govorima kao dijalekatnoj osnovici hrvatskoga književnog jezika“. Jezik 46:2 (1998), str. 41–56, Jezik 46:3 (1999), str. 81–94.

2000.   „O hrvatskome jeziku i kroatistici u suvremenoj njemačkoj slavistici – prilog diskusiji o ustroju njemačke slavistike“. Filologija 35, str. 65–83.

2001.   „Über die kroatischen Sprachveränderungen der 90-er Jahre zwischen Information, Desinformation und Sprachpolitik“. Die slawischen Sprachen 67, str. 43–77.

2001.   „O serbokroatizmu u suvremenoj njemačkoj slavistici“. Jezik 48:4, str. 121–132.

2001.   „Još jednom o serbokroatizmu u suvremenoj njemačkoj slavistici“. Jezik 48:5, str. 182–192.

2001.   „O nazivu hrvatskoga jezika iz Kordićkine znanosti gledan“. Republika 3–4, str. 221–229.

2002.   „O suvremenome serbokroatizmu hrvatskoga podrijetla“. Republika 7–9, str. 219–235.

2002.   „O hrvatskim jezičnim promjenama 90-ih godina“. Forum 41:73:4–6, str. 514–552. (Kraće inačice članka objavljene su na engleskom 2002. i na njemačkom 2001.)

2002.   „Some remarks on recent lexical changes in the Croatian language“. Lexical Norm and National Language – Lexicography and Language Policy in South-Slavic Languages after 1989. (Die Welt der Slaven. Sammelbände. Bd. 14, Ur. P. Rehder; I. Smirnov). Ur. Radovan Lučić. München: Verlag Otto Sagner, str. 150–163.

2003.   „Površno tumačenje hrvatskih jezičnih promjena u 90-im godinama“. Forum 42:74:1–3, str. 228–249.

2006.   „Instrumental jednine imenica i-sklonidbe u hrvatskome književnom jeziku od 16. do 19. stoljeća“. Jezik 53:2, str. 50–59.

2006.   „Instrumentalni nastavak -i imenica i-vrste u hrvatskome književnom jeziku 19. stoljeća“. Jezik 53:5, str. 169–177.

2007.   „Instrumental imenica i-vrste na -st u suvremenome hrvatskome književnom jeziku.“ Jezik 54:1, str. 15–22.

2007.   „Elementare Tatsachen und falsche Vorstellungen über die kroatische Sprache.“ Filologija 48, str. 29–39.

2008.   „Samoodređivanje hrvatskoga jezika i promicanje znanja o njemu“. Croatian Studies Review – Časopis za hrvatske studije 5 (Sydney–Split–Waterloo–Zagreb), str. 217–220.

2008.   „Poteškoće u priznavanju hrvatskoga jezika u inozemstvu“. Jezik 55:5, str. 189–192. 

2008.   „Pridjev trpni glagola na -stiti“. Babićev zbornik o 80. obljetnici života. Ur. Slavko Mirković. Slavonski Brod, str. 115–124.

2008.   „Uvod“ (u suautorstvu s Martinom Grčević). Imena hrvatskih naselja, Martina Grčević. Rijeka: Maveda, Hrvatsko filološko društvo, str. 5–21.

2009.   „Izdanja Šitovićeve epske pjesme“. Zbornik o Lovri Šitoviću. Ur. Pavao Knezović. (Knjižnica tihi pregaoci 7). Zagreb: Hrvatski studiji, str. 217–226.

2009.   „Hrvatski jezik u višenacionalnim državnim zajednicama“. Jezični varijeteti i nacionalni identiteti. Prilozi proučavanju standardnih jezika utemeljenih na štokavštini. Ur. Lada Badurina, Ivo Pranjković, Josip Silić. Zagreb: Disput, str. 179–184.

2009.   „Wpływ języka liturgicznego na powstanie chorwackiego języka literackiego“. Język religijny dawniej i dziś 4. Biblioteczka Poznańskich Studiów Polonistycznych 38., str. 245–253.

2009.   „Jernej Kopitar kao strateg Karadžićeve književnojezične reforme“. Filologija 53, str. 1–53.

2011.   „Rat za hrvatski jezik i pravopis“. Hrvatsko slovo 828 (4. III. 2011.), 829 (11. III. 2011.), 830 (18. III. 2011.), 831 (25. III. 2011.) (pod raznim uredničkim naslovima).

2011.   „Jezik Marina Držića prema jeziku Biblije Bartola Kašića i Dubrovačkoga misala“. Filologija 56, str. 23–49.

2011.   „Kroatien auf dem Weg in die EU. Kroatischer Unabhängigkeitskampf: berechtigt und gerecht“. Ur. Gojko Borić. Köln–Zagreb–Split–München–Stockholm–Düsseldorf: Kroatischer Weltkongress, str. 11–48.

2011.   „Posebnosti Ančićeva slovopisa“. (u suautorstvu s Ivanom Franjić). Zbornik O fra Ivanu Ančiću. Ur. Pavao Knezović. (Knjižnica tihi pregaoci 4). Zagreb: Hrvatski studiji, str. 303–320.

2012.   „Institucionalna jezična politika u Republici Hrvatskoj i položaj hrvatskoga jezika danas“. Kolo – časopis Matice hrvatske 22:5–6, str. 143–166.

2013.   „Lingua serviana i Dubrovnik – O srpskom prisvajanju dubrovačke književnosti“. Vijenac 516–517, str. 8–9.

2013.   „Od Đure Daničića do Tome Maretića – hrvatski jezik u jezično-političkom vrtlogu“. 150. obljetnica uvođenja hrvatskoga jezika u službenu uporabu. Ur. Marko Samardžija. Vinkovci: Riječ–Privlačica, str. 53–64.

2014.   „Vanjskopolitički utjecaji na hrvatski književnojezični razvoj u drugoj polovici XIX. stoljeća“. Jezik 61:1–2, str. 42–67; Jezik 61:3, str. 94–106, Jezik 61:4–5, str. 174–183. (Proširena inačica članka objavljena je pod istim naslovom 2015.)

2014.   „Prinos Petra Guberine kroatistici – Contribution of Petar Guberina to Croatology“. Aktualnost Guberinine misli u stoljeću uma. Znanstveno-stručna monografija VIII. Međunarodnog simpozija verbotonalnog sistem (svibanj 2014.): Actuality of Guberina's thought in the century of mind. Scientific and professional monograph of the VIIIth International Symposium of the Verbotonal System Мау 2014). Ur. Adinda Dulčić. Zagreb: SUVAG, str. 75–97.

2015.   „Trebamo li hrvatski jezični zakon“? Hrvatsko slovo br. 1062, 1063, 1064, 1065, 1066, str. 9.

2015.   „Razgraničenje nestandardnoga i standardnoga hrvatskoga jezika i jezično planiranje na primjeru riječi ‘podhodnik’“ (u suautorstvu s Ružicom Gregurić). U: Nestandardni hrvatski jezik prema standardnom hrvatskom jeziku. Ur. Anđa Suvala, Jasna Pandžić. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje, IHJJ, str. 33–46.

2015.   „Vanjskopolitički utjecaji na hrvatski književnojezični razvoj u drugoj polovici XIX. stoljeća“. Od Mure do mora, od Save do Seine. Spomen-zbornik patru Vladimiru Horvatu SJ za njegov 80. rođendan. Ur. Ivan Šestak. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, str. 353–404. (Kraća inačica članka objavljena je 2014. u časopisu Jezik).

2015.   „Kršćanstvo i razvoj hrvatske pismenosti“. Kroatologija 6:1–2, str. 125–136.

2016.   „Croatian“. An International Handbook of the Languages of Europe. Volume 4. Word-formation in the individual European languages. Ur. Peter O Müller, Ingeborg Ohnheiser, Susan Olsen, Franz Rainer. Berlin–Boston: Walter de Gruyter, str. 2998–3016.

2017.   „Croatian: The Twenty-Fourth Language of the European Union“. Journal of Croatian studies XLIX:1, str. 93–113 (u suautorstvu s Vinkom Grubišićem).

2017.   „Petar Andrejevič Tolstoj i Hrvati od Pelješca do Perasta – crtice o etnogenezi na jugu hrvatskoga kulturnoga prostora“. Dubrovnik 2–3, str. 12–20.

2018.   „Komunistička ideologija u hrvatskim školskim priručnicima nakon Drugoga svjetskoga rata“. Kroatologija 8:1–2, str. 153–169 (u suautorstvu s Matijasom Bakovićem).

2018.   „Hrvatski jezik između dvaju svjetskih ratova“. Hrvatska revija 3, str. 3–11.

2018.   „Jezik prvih brojeva Bosansko-hercegovačkih novina iz 1878. godine“. Kroatologija 9:1–2, str. 5–25 (u suautorstvu s Matijasom Bakovićem).

2018.   „Hrvatski etnonimi i glotonimi na razmeđi kultura i civilizacija na istoku hrvatskoga kulturnoga prostora“. Poglavlja iz romanske filologije: u čast akademiku Augustu Kovačecu o njegovu 80. rođendanu. Ur. Maslina Ljubičić, Nina Lanović, Maša Musulin, Petar Radosavljević, Sanja Šoštarić. Zagreb: FF Press, str. 257–283.

2019.   „Identiteti pravoslavnoga pučanstva u Vojnoj krajini“. Vidici – časopis Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH 1, str. 126–162.

2019.   „Povijesni glotonim »srpski« u starijoj hrvatskoj književnojezičnoj tradiciji“. Dubrovnik u hrvatskoj povijesti. Zbornik radova u čast akademiku Nenadu Vekariću. Ur. Mario Grčević i Nenad Vekarić. Zagreb: Hrvatski studiji, str. 123–158.

2022.   „Jezično planiranje i Zakon o hrvatskom jeziku“. Filologija 78, str. 35–50.

2022.   „Instrumental jednine imenica i-sklonidbe u hrvatskoj normativistici“. Jezik 69:2–3, str. 41–63 (u suautorstvu s Martinom Grčević).

2023.   „Hrvatski jezik u normama Međunarodne organizacije za normizaciju“. Jezik 70:2–3, str. 41–71.

2023.   „Armin Pavić i filološka škola hrvatskih vukovaca“. Učitelj i prijatelj. Zbornik radova u čast Radoslavu Katičiću. Ur. Stjepan Damjanović, Damir Zorić. Zagreb: Matica hrvatska, str. 93–143.

2023.   „Armin Pavić und die philologische Schule der kroatischen Vukovci (Aus dem Kroatischen von Natko Katičić)“. Opuscula Radoslai Katičić piae memoriae dedicata: Beiträge zum internationalen Symposium: Konturen und Zusammenhalt der kroatischen Sprache. Im Gedenken an Radoslav Katičić (1930–2019). Ur. Andrea Zorka Kinda-Berlakovich. Eisenstadt: Österreichische Gesellschaft für Kroatistik, str. 29–74. (Opsežnija inačica članka objavljena je na hrvatskom 2023. godine.).

2024.   „Prinos Stjepana Babića raspravi o postanku hrvatskoga književnoga / standardnoga jezika“. Čuvar hrvatskoga jezika. Zbornik u čast Stjepana Babića. Ur. Mario Grčević. Zagreb: Fakultet hrvatskih studija. (Biblioteka Croatica 6), str. 249–272.

2024.   „Hrvatski jezik, njegovo ime i putovi standardizacije u XX. stoljeću“. Hrvatska i Europa V. Ur. Mislav Ježić. Zagreb: Školska knjiga, HAZU. U tisku.

Stručni i znanstveno-popularni članci

1990.   „Serbokroatisch“. Danas (26. VI. 1990.) (pismo čitatelja).

1992.   „Učitelji i karikaturisti“. Danas (26. V. 1992.). (pismo čitatelja).

1992.   „Poteškoće u izgrađivanju demokracije“. Republika Hrvatska – República Croata 176, str. 31–36.

1993.   „Povijest hrvatske i srpske pismenosti“. Republika Hrvatska – República Croata 179, str. 31–44.

1993.   „Osvrt“. Republika Hrvatska – República Croata 181, str. 32–34.

1995.   „Putokazna knjiga. Prikaz: S. Babić: Hrvatski jučer i danas, Zagreb, 1995.“. Hrvatsko slovo 15. XII. 1995., str. 15.

1995.   „Hrvatski jezik sve priznatiji“. Vjesnik (13. VIII. 1995.) (pismo čitatelja).

1997.   „Hrvatski jezik i VII. njemački slavistički dani u Bambergu“. Jezik 45:2, str. 76–80.

1998.   „Hrvatski filološki skup u Opatiji“. Jezik 46:1, str. 32–34.

1999.   „Kroatistika i ilirci“. Hrvatsko slovo, 16. VII. 1999., str. 13.

1999.   „Ponovno o ‘istočnohercegovačkoj štokavštini’ i kroatističkim stranputicama“. Jezik 47:1, str. 18–32.

2000.   „Hrvatski pravopis i njegove mijene“. Večernji list (23. VII. 2000.), str. 200.

2005.   „Normativna polazišta Vijeća za normu hrvatskoga jezika“. Fokus (29.7.2005.), str. 29.

2005.   „Upotrebljiva uporaba“. Fokus (22.7.2005.), str. 53.

2006.   „Plitka obrana njemačke serbokroatistike“. Vjesnik (13.3.2006., str. 16)

2006.   „Hvarske teškoće njemačke kroatistike“. Vjesnik (21.3.2006., str. 16).

2006.   „Hrvatski zovu srpskim i bošnjačkim jezikom“. Večernji list (20.3.2006.)

2006.   „Pogrješan razvoj njemačke kroatistike“. Jezik 53:1, str. 25–31.

2006.   „Erroneous Development of Croatian Studies in Germany“. Most – The Bridge, Croatian Journal of International Literary Relations (lipanj) 1–2, str. 81–83.

2006.   „La situazione linguistica attuale nell'area a standard neoštokavi (ex-serbo-croato) (a cura di Rosanna Morabito) “. Studi Slavistici III, str. 299–352, str. 315–317. – prilog.

2008.   „Keine objektive Herangehensweise“. Most – The Bridge 3–4, str. 130–130.

2009. Predavanje održano 10. studenoga 2007. na predstavljanju pretiska glagoljskoga Novoga zavjeta iz 1562./1563.. Loci communes 1, str. 153–155.

2009.   „U spomen: Dalibor Brozović (28. srpnja 1927. – 19. lipnja 2009.)“. Jezik 56:4, str. 126–128.

2009.   „Hrvatska ne smije pristati na bošnjačko-hrvatsko-srpski jezik u EU“. Hrvatsko slovo 735 (22. svibnja 2009.), 736 (29. svibnja 2009.), str. 26–26.

2010.   „Novi Hrvatski pravopis“. Jezik 57:4, str. 145–146.

2011.   „Hrvatski jezik i Europska Unija“. Jezik 58:2, str. 50–57.

2011.   „Hrvatski jezik u slobodnoj Hrvatskoj“. Jezik 58:2, str. 41–42.

2014.   „Stjepan Babić“. Knjiga laureata. Šesti hrvatski slavistički kongres. Vukovar i Vinkovci, 10.–13. IX. 2014., str. 7.–13., 2014. (izvješće)

2015.   „Jezično zakonodavstvo u Europi i Hrvatskoj. Trebamo li zakon o hrvatskom jeziku“. Prevoditelj 94, str. 21–25.

2016.   „Trivijalizacija nastavnih sadržaja“. Školske novine 14 (12. IV. 2016.), str. 13–14.

2021.   „Napustio nas je Stjepan Babić“. Jezik 68:4, str. 131–133.

2022.   „In memoriam. Stjepan Babić (1925.–2021.)“. Croatica 66, str. 241–250.

2023.   „Stjepan Babić. Oriovac, 29.XI.1925. – Zagreb, 27.VIII.2021.“. Spomenica preminulim akademicima 253. HAZU, str. 43–54.

2023.   „Aktualna skrb o društvenom položaju hrvatskoga jezika“. Hrvatska revija 23:2, str. 11–13.

Program rada Marija Grčevića iz Prijave na Poziv za podnošenje prijava za predložnika za voditelja Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu za mandatno razdoblje ak. god. 2016./2017. i 2017./2018., od 14. ožujka 2016.