Savjetovalište

Savjetovalište 

Savjetovalište Fakulteta hrvatskih studija je centar za unaprjeđenje kvalitete života, karijerni razvoj i pružanje podrške. Ono osigurava besplatne i povjerljive usluge. Osnovano je Odlukom Znanstveno-nastavnoga vijeća 8. srpnja 2014.

Preko ove stranice može se zakazati termin, saznati više o grupama podrške, pristupiti resursima za samopomoć i saznati više o sredstvima za krizne situacije.

Svatko ima pravo na zdrav život. Obrazovanje je svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. Fakultet hrvatskih studija stvara socijalne, kulturne, odgojne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život.

Student ima pravo na psihološku, duhovnu i druge oblike savjetodavne potpore vezano uz akademske i osobne poteškoće, karijerno savjetovanje i informiranje, razvoj akademskih i životnih umijeća i vještina, poput komunikacijskih i socijalnih, suočavanja s izvorima stresa, izbora strategije učenja i organizacije vremena, odgovarajuće prilagodbe.

Savjetovanje je dobrovoljan i povjerljiv odnos između korisnika i savjetovatelja. Temelji se na primjeni znanja i vještina u ostvarivanju ciljeva savjetovanja. Obično se provodi tjedno, mjesečno ili prema potrebi.

Savjetodavna djelatnost jedna je od posebnih djelatnosti Fakulteta hrvatskih studija koja obuhvaća pružanje podrške studentima i zaposlenicima u pogledu suočavanja s osobnim poteškoćama, pitanjima osobnoga razvoja i profesionalnim dvojbama, a može uključivati individualni i grupni rad, predavanja, izradbu tekstnih i vizualnih materijala te povezivanje s primjerenijim izvorima podrške u slučaju potrebe.

Voditeljica Savjetovališta Fakulteta hrvatskih studija – Centra za unaprjeđenje kvalitete života, karijerni razvoj i pružanje podrške - Jelena Flego, mag. psych.
Kontakt: savjetovaliste@hrstud.hr


Ured za psihološku podršku i zaštitu mentalnog zdravlja: http://www.unizg.hr/studiji-i-studiranje/podrska-studentima/uzppzmz/

Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri
zainteresiranima pruža usluge cjeloživotnoga profesionalnoga usmjeravanja. Mrežne stranice. Adresa: Središće, Savezne Republike Njemačke 6.

Radi kvalitetnijega svladavanja obrazovnih programa i uspješnije psiho-socijalne prilagodbe studenti Fakulteta hrvatskih studija mogu zatražiti i dobiti psihološko savjetovanje:

  • izravno kod studentske liječnice
  • u Zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
  • u Centru za savjetovanje i podršku studentima Sveučilišta u Zagrebu

Nadležna liječnica Fakulteta

Blaženka Kovačević Petrovski, dr. med.

Blazenka.KovacevicPetrovski@stampar.hr

01/ 6551-554

Avenija Većeslava Holjevca 22, Siget, 10000 Zagreb

Biserka Bokulić, medicinska sestra

Biserka.Bokulic@stampar.hr

Radno vrijeme: parni datumi prije podne od 8 do 13 sati; neparni datumi poslije podne od 13 do 20 sati. Obvezna najava telefonom zbog rada na terenu. Petkom liječnica nije u ambulanti.

Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“

Tatjana Petričević Vidović, dr. med., specijalistica školske medicine

Voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu

Studenti trebaju unaprijed dogovoriti termin. Termin je moguće dogovoriti telefonom 01/4696-281 ili e-poštom: savjet-mladi@stampar.hr

Centar za savjetovanje i podršku studentima

Sveučilište u Zagrebu – zgrada Rektorata

Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb

csps@unizg.hr

01/4564-210

Korisne poveznice

Hitni pregledi prema adresi stanovanja

  • Klinički bolnički centar Zagreb, Rebro, Kišpatićeva 12, tel. 01/2333 233 (Sesvete i Maksimir)
  • Klinika za psihijatriju „Vrapče“, Bolnička 32, tel. 01/3780 666 (Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar, Susedgrad i Zaprešić)
  • Klinika za psihijatriju Sveti Ivan, Jankomir 11, tel. 01/3430 000 (Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka)
  • Klinički bolnički centar Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, tel. 01/3787 111 (Črnomerec)

Objavljeno: 20. 3. 2022. u 08:06
Lovorka Brajković

Gubitak voljene osobe teško je i bolno iskustvo spoznaje da s nekim nećemo više stvarati nove uspomene. Tuga koja nas u tim trenucima obuzima je poput plimnoga vala – umjesto da se branimo i borimo, nekada joj trebamo dopustiti da nas preplavi prije nego život poprimi novo značenje i pronađemo utjehu u sjećanjima.

 

Gubitak voljene osobe teško je i bolno iskustvo spoznaje da s nekim nećemo više stvarati nove uspomene. Tuga koja nas u tim trenucima obuzima je poput plimnoga vala – umjesto da se branimo i borimo, nekada joj trebamo dopustiti da nas preplavi prije nego život poprimi novo značenje i pronađemo utjehu u sjećanjima.

Slikovito: https://www.youtube.com/shorts/nUDXLuMqwHo

Tugovanje je normalna reakcija čovjeka na gubitak koja traje dulje od kratkotrajnog osjećaja tuge ili potištenosti (npr. dok gledamo tužni film). Proces tugovanja ima nekoliko faza u kojima se javljaju različite emocije, ponašanja i misli. Tugovanje je relativno intiman proces u koji nam je ponekad teško uključiti druge osobe i svatko od nas nosi se s tugom na svoj način.

Žalovanje je, s druge strane, relativno javan oblik tugovanja. Može uključivati društvene ili religijske rituale, lokalne običaje ili obiteljske tradicije. Nije slučajno da se fizički opraštamo od voljene osobe u društvu bliskih ljudi – njihova pomoć i podrška tada su nam najpotrebniji. Često u toj fazi osjećamo da se stvari događaju same od sebe, da smo odsutni ili na autopilotu, što je posve normalna reakcija na intenzivne emocije koje nas obuzimaju.

Nemoguće je odrediti koliko dugo tugovanje može trajati jer je to dosta individualno. No, većina uspješno prebrodi uobičajene faze tugovanja a to su redom:

  1. poricanje ili izolacija (neposredno nakon gubitka kada osjećamo strah, šok i emocionalnu otupjelost);
  2. ljutnja (osjećaj tjeskobe, usamljenosti, dezorganiziranosti i nemoći uz često plakanje); u ovoj fazi mogu se javiti opsesivne misli vezane za pokojnika ili okolnosti smrti:
  3. cjenkanje (pokušaj da pronađemo smisao u gubitku); u ovoj fazi javlja se želja da pomognemo drugima kako naš gubitak ne bi bio uzaludan;
  4. depresivnost (život se polako vraća u normalnu, ali mi još uvijek nismo spremni ,,pustiti'' voljenu osobu); javljaju se osjećaji ekstremne tuge i beznađa;
  5. prihvaćanje (naučimo se nositi s gubitkom i živjeti s uspomenama)

Nekad nam se čini da smo se posve pomirili s gubitkom, da bi nas već idući dan nešto podsjetilo na voljenu osobu i važno je znati da su takve oscilacije dio procesa. Čak i nakon nekoliko godina, i dalje je normalno osjećati nešto prema pokojniku – posebno ako je bio važan dio našeg života. Kod djece i mladih uobičajeni simptomi tugovanja uključuju poteškoće s koncentracijom, probleme sa spavanjem, osjećaj krivnje, ljutnju i povlačenje u sebe.

Stručnjacima se potrebno obratiti ako normalni proces tugovanja traje predugo ili uočavate sljedeće simptome: produljenu fazu nevjerice i šoka; opsesivne misli o smrti voljene osobe; ogorčenost ili osjećaj krivnje, izbjegavanje teme pokojnika, suicidalne misli i tjelesne teškoće.

Ako se u trenutku dok ovo čitate nosite s gubitkom, dopustite sebi i drugima osjetiti bol prije nego je potisnete. Budite strpljivi prema sebi i drugima. Izostavite očekivanja i ne uspoređujte se. Ne ustručavajte se potražiti pomoć - oslobodite se potrebe da šutnjom zaštitite druge od vlastite tuge. Brinite o sebi, ne kažnjavajte se misleći da time dokazujete odanost voljenoj osobi jer oni više od svega žele da ste dobro. Njegujte naviku suosjećanja sa samim sobom. Oprostite si što god da si predbacujete, sve što niste učinili ili izrekli. A kada je tuga naročito teška, pronađite korisnu i zdravu distrakciju u kojoj možete uživati. Planirajte važne datume i obljetnice koje će vas sjećati na voljenu osobu, pobrinite se da na te dane niste sami ili pronađite rituale koji će vas utješiti. I budite blagi prema ljudima oko sebe jer neke su tuge nevidljive.

Smrt nam kazuje da ne gubimo vrijeme. Kazuje nam da kažemo jedni drugima da volimo jedni druge. Odmah.

Leo Buscaglia

Popis obavijesti
Repozitorij

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS