Ove godine, 18. studenoga obilježavamo tridesetu godinu od pada Vukovara i Škabrnje te se sjećamo svih branitelja i civila koji su svoje živote položili za današnju samostalnu i demokratsku hrvatsku državu.
U tih trideset godina mnogo se toga promijenilo, ali povijest ostaje ista. Iako su srpski agresori prognozirali pad Vukovara za samo tri dana, Grad Heroj vodio je borbu tri mjeseca. No, nakon 87 dana neviđenih zločina, još od Drugog svjetskog rata, Vukovar je izgubio bitku 18. studenoga 1991. 

Brojna su svjedočenja o zločinima počinjenim u Vukovaru, osim izvješća poznatog ratnog izvjestitelja Siniše Glavaševića koja je objavljivao novinar i književnik Mladen Kušec, Julienne Eden Bušić objavila je roman Živa glava, posvećen silovanim ženama iz Vukovara koje još uvijek vode beskrajnu borbu sa sustavom, tražeći pravdu. O vrijednostima i slikama Vukovara, kakva ga pamti, svjedoči i književnik Pavao Pavličić u svom romanu Vukovarski spomenar.

Vukovar danas, iako ima mnogo ožiljaka, stoji čvršći nego ikad. Ove godine, 30. listopada, Vukovarski vodotoranj proslavio je prvu godišnjicu od otvorenja i obnove. Vanjština Vodotornja i dalje svjedoči o 640 izravnih hitaca, dok unutrašnjost krasi memorijalni centar te amfiteatar s vidikovcem gdje djeca dolaze učiti o povijesti grada. Vodotoranj je oduvijek bio simbol hrvatskog zajedništva i neslomljiv duh grada Vukovara. Možete ga i virtualno posjetiti: https://vukovarskivodotoranj.hr/setnja/Virtual360Studio-VirtualniVodotoranj-NocMuzeja2021.html 

Danas, osim što se sjećamo naših Vukovaraca, obilježavamo žrtvu Škabrnje, malog ravnokotarskog mjesta pokraj Zadra. Srpski zločinci organizirali su napad rano ujutro, u kojem su samo na ulasku u selo pogubili 13 staraca i žena. Škabrnja je tada imala samo 246 branitelja mjesta, dok je JNA raspolagao s 3500 vojnika, topništvom, avijacijom te 30 tenkova i oklopnih vozila. U masakru su toga dana, poginule 43 osobe, a sveukupno do kraja rata živote je izgubilo njih 86. Za ovaj zločin još nitko nije odgovarao.

Škabrnja trenutno broji više od 2000 stanovnika te 220 učenika koji rade na čuvanju tradicije svoga kraja i izgradnji nove i sretnije budućnosti ovog ravnokotarskog mjesta.

Trideset je godina prošlo od zločina počinjenih hrvatskom narodu, iako krivci još nisu u potpunosti dovedeni pred pravdu, naši gradovi i sela ostaju čvrst dokaz hrvatskog neslomljivog duha sloge i ponosa. Hrvatski branitelji nisu bez razloga ginuli jer naša je sloboda lijepa i važnija nego ikad!

Priredila: Lucija Pušonjić (Odsjek za kroatologiju i filozofiju)
u okviru kolegija Institucije hrvatskog naroda, društva i države