Objavljeno: 24. 12. 2020. u 14:27
Danijel Jurković

Sredinom prosinca 2020. iz tiska je izašao zbornik radova sa znanstvenoga skupa 1918. – 2018. Povijesni prijepori i Hrvatska danas, koji je održan 29. listopada 2018. u organizaciji Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Uredništvo potpisuju doc. dr. sc. Vlatka Vukelić, Mijo Beljo, mag. educ. hist. i Vlatko Smiljanić, mag. educ. hist. Zbornik sadržava urednički uvodnik, deset kategoriziranih znanstvenih radova, izlaganje sa skupa i kronologiju. Ciljevi su bili prikazati način, okolnosti i prve neposredne posljedice ulaska hrvatskih zemalja 1918. u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, ali i predstaviti nove istraživačke spoznaje, potražiti nove interpretacije ili postaviti nova pitanja za diskusiju. Nakana je bila rasvijetliti povijesne događaje koji još nisu imali biti prilikom historiografske obrade i objasniti njihov utjecaj na hrvatsko društvo danas. U radovima i analizama je okupljena grupa hrvatskih povjesničara mlađe generacije koji se bave modernom i suvremenom hrvatskom poviješću: dr. sc. Igor Vranić (Kulturno-politički pokret i promišljanja hrvatskih elita na kraju XIX. stoljeća), dr. sc. Miroslav Kota (Planovi i prijedlozi austro-ugarskih političkih i vojnih vrhova za reformu Monarhije prije i za vrijeme Prvoga svjetskog rata), dr. sc. Željko Karaula (Represija austrijskih vlasti nad veleizdajnicima u Dubrovniku na početku Prvoga svjetskoga rata 1914. godine), dr. sc. Marko Vukičević (Odrazi Velikog rata i političkih promjena na kulturni život u Zagrebu s osvrtom na posljednje dvije ratne godine), doc. dr. sc. Vlatka Vukelić i Vlatko Smiljanić, mag. educ. hist. (Stanica za savjetovanje pri izboru zvanja između tri državno-pravne preobrazbe Hrvatske (1939. – 1941. – 1945.), dr. sc. Domagoj Novosel (Refleksije na zbivanja 1918. godine u selima Zagrebačkoga prigorja), Domagoj Đerek, mag. hist. (Dezerterstvo i zeleni kadar u Hrvatskoj poslije Prvoga svjetskoga rata i nemira krajem 1918. godine), Petra Babić, mag. hist. (Nacionalne teme u kazališnoj umjetnosti u razdoblju 1918. – 1941. Primjer Narodnoga kazališta u Zagrebu), Petar Bilobrk, mag. relig. (Katolicizam u novonastalim političkim prilikama po završetku Prvoga svjetskoga rata), Tea Cujzek, mag. paed. relig. et catech. (Konkordat između Vatikana i Kraljevine Jugoslavije) i doc. dr. sc. Vladimir Šumanović (Kraljevina Jugoslavija u tekstovima Josipa Broza Tita). Zbornik su recenzirali prof. dr. sc. Stjepan Ćosić i prof. dr. sc. Željko Holjevac.

„Zadatak nas, povjesničara, danas jest da aktivno promišljamo budućnost utemeljenu na spoznajama prošlosti. Sukladno tomu dužni smo ukazati na društvene devijacije i krive odluke u konfuznim vremenima. Naše spoznaje moraju biti upozorenje budućim generacijama o ne ponavljanju grešaka naših predaka i o posljedicama koje te greške nose. Ad hoc planirani politički potezi, unije koje nemaju utemeljenja u iskrenom prijateljskom i savezničkom konstruktu uveli su hrvatske povijesne prostore i njihove žitelje u razdoblje osamdesetogodišnjega nacionalnoga lutanja. Integracije sa zemljama koje nisu htjele iskreni partnerski odnos već dominaciju, morale su biti prepoznate od strane diplomacije, inteligencije i politike. Uz sve moguće pokušaje opravdanja sklapanja saveza koji nije bio sporazum s jasno postavljenim parametrima, prve južnoslavenske integracije samo su dokaz zatajenja obavještajno-informativnoga sustava i elementarnoga političkoga neiskustva. Kako se slični ugovori i integracije ne bi sklapali u budućnosti i kako cijeli narodi ne bi postali taoci nekih loših odluka, historiografija se mora jasno i nedvosmisleno odrediti prema važnosti prosinca 1918. godine. Ovaj zbornik naš je mali doprinos historiografskoj zajednici i pokušaj definiranja povijesne zbilje u skladu s dostupnim podatcima.“, istaknuli su urednici u uvodniku zbornika.

Prof. dr. sc. Stjepan Ćosić je u recenziji zbornika istaknuo sljedeće: „Znanstveni je doprinos ovoga djela za razvoj stava o općim prilikama u hrvatskoj povijesti XX. stoljeća neupitan. Štoviše, riječ je o iznimno vrijednim rezultatima istraživanja, koje su autori, sukladno znanstvenomu polju kojim se bave povezali u jednu jasnu, koherentnu i kohezivnu cjelinu. Raščlanjujući izuzetno zamršena društvena i historiografska pitanja, autori navode i problematiziraju mnoge zanemarene činjenice koje potom identificiraju i iz šire društvene i složenije povijesne, sociološke i kulturološke (kroatološke) perspektive.“

„U metodološkome smislu autori najčešće koriste interdisciplinarni pristup te na temelju bogate domaće i strane literature povezuju historiografska, kulturno-povijesna, sociološka i psihološka znanja te metode analize i eksplikacije. Istraživačka metoda ovisi o pojedinom autoru te ju je nemoguće i nepoželjno uniformirati zbog njegovanja interdisciplinarnosti, ali navedeni metodološki postupci su svakako prisutni i znanstveno utemeljeni.“, napisao je u recenziji prof. dr. sc. Željko Holjevac.

Primjerak zbornika možete nabaviti po cijeni od 120,00 kuna u Službi za nakladništvo Fakulteta hrvatskih studija upitom na adresu e-pošte (bivanda@hrstud.hr) ili pozivom na telefon 01/2457-612.

Zbornik je predstavila jedna od urednica doc. dr. sc. Vlatka Vukelić. 

                                                                                                                                   

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS