Objavljeno: 26. 6. 2017. u 10:30
admin

Universitas: hrvatske sveučilišne novine (Split – Zagreb), godište IX., broj 92, 26. lipnja 2017., str. 12–13.

RAZGOVOR S PROF. MARIJEM GRČEVIĆEM

Urušavanje ili procvat Hrvatskih studija?


Razgovarao Duško Čizmić Marović
Snimio Damir Humski

„Hrvatska kultura, povijest i društvo trebaju biti prepoznatljiva okosnica i poveznica studijskim programima na Hrvatskim studijima.“

Nakon što je odluka o promjeni statusa Hrvatskih studija u sveučilišni odjel izazvala prosvjede, štrajk osporen presudom Vrhovnog suda i brojne polemike u medijima, prof. Grčević kaže da nema govora o bilo kakvom gušenju Hrvatskih studija: studentima nisu uskraćena prava, raspisani su i dobrim dijelom realizirani natječaji za petnaestak nastavnih radnih mjesta, a nastavlja se raditi na ispunjavanju uvjeta kojima će HS jednog dana postati fakultet

Na Zagrebačkom su sveučilištu aktualnu akademsku 2016/17 godinu u velikoj mjeri obilježila i zbivanja na Hrvatskim studijima i oko njih. Odluke Rektorata o promjeni statusa Hrvatskih studija, imenovanju nove uprave i programskoj transformaciji Hrvatskih studija naišle su na otpor dijela njihovih djelatnika i studenata koji je uključivao javne prosvjede, pokušaj blokade studija, štrajk nekih zaposlenika koji se pokazao nelegalnim. Treba reći da je očekivano prekomjerno medijsko granatiranje od strane svih koji su se specijalizirali za ocrnjivanje uprave našeg najvećeg Sveučilišta u ovoj prigodi postiglo neočekivano male učinke na tijek transformacije samih studija. No kako se u svakoj halabuci već po naravi stvari najmanje čuje ono najvažnije, tako ni prava narav željene transformacije Hrvatskih studija – njeni razlozi, sadržaj i perspektiva – do očiju javnosti nisu ni doprli. To je bio dovoljan razlog da se u razgovoru s prof. Marijem Grčevićem, čelnikom Sveučilišnog odjela Hrvatski studiji, posve odmaknemo od svega što je za sutrašnjicu Hrvatskih studija od manje važnosti.

Mornarovo pismo

U kojem smjeru kreću Hrvatski studiji – urušavaju li se kao što se nerijetko može čuti, ili se transformiraju kako bi se reafirmirali motivi njihova osnivanja i osigurala jasna razvojna perspektiva?

- Hrvatski se studiji ne urušavaju, naprotiv, ne samo da funkcioniraju normalno nego se intenzivno radi na njihovu usklađivanju s vlastitom misijom. Tezu da je na djelu rušenje Hrvatskih studija, na početku mojega mandata – listopada 2016. - zastupali su protivnici najavljene transformacije. Zamjerali su da Hrvatske studije želimo “pohrvatiti” - što je za njih nešto loše – pri čemu se Rektorat optuživalo da želi pogodovati Filozofskom fakultetu i Hrvatske studije eliminirati kao moguću konkurenciju. Tu su tezu prestali zastupati jer su dobili potporu s Filozofskoga fakulteta protiv “pohrvaćivanja”, i jer je teza postala besmislena nakon što smo zaposlili nešto neophodnoga tehničko- administrativnoga osoblja te raspisali i dobrim dijelom realizirali natječaje za petnaestak nastavnih radnih mjesta, uključujući napredovanja za dosadašnje zaposlenike i nova radna mjesta.

U ime kakve se razvojne vizije krenulo u programsku transformaciju?

- Sve je počelo krajem 2014. Akreditacijskom preporukom Agencije za znanost i visoko obrazovanje i Pismom očekivanja ministra znanosti Vedrana Mornara. U tim se dokumentima utvrđuje da Hrvatski studiji imaju “nejasnu misiju”, “nedefinirani profil” i “nedostatak fokusiranosti” na profil studijskih programa. Najavljena je bila uskrata za djelatnost visokoga obrazovanja i znanstvene djelatnosti ako se u roku od tri godine ne uklone utvrđeni nedostatci. Od svega što se tražilo spomenut ću samo ono najvažnije: prvo, razrješenje pitanja pravnoga statusa i položaja Hrvatskih studija unutar Sveučilišta, drugo, razvoj koherentnoga identiteta ustanove i s njim povezanoga fokusa na studijske programe, treće, integraciju studijskih programa međusobno i s još nedefiniranim profilom institucije, četvrto, integriranje studijskih programa s tekućim znanstvenim aktivnostima, peto osiguravanje dovoljnog broja stalno zaposlenih nastavnika. Važna je zamjerka Pisma bila i pitanje paralelizama, tj. preklapanja s drugim studijskim programima našeg Sveučilišta.

Kako ste zamislili ispuniti ta očekivanja?

- U skladu s idejama koje su bile vodiljama pri osnivanju Hrvatskih studija. Smatrao sam i smatram da bi hrvatska kultura, povijest i društvo trebali biti prepoznatljiva okosnica i poveznica studijskim programima, čime bismo se kao Hrvatski studiji razlikovali od studijskih programa drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.

Različite vizije

Što se prije Vašega dolaska na čelo Hrvatskih studija poduzelo na ispunjavanju uvjeta iz Pisma očekivanja?

- Godine 2015. osnovana je Radna skupina za izradu prijedloga novog preddiplomskog sveučilišnog studijskog programa koja je izradila koncept Općeg društveno- humanističkoga studija i predstavila ga ZNV-u Hrvatskih studija siječnja 2016. Rasprava o tom prijedlogu iznijela je na vidjelo različite vizije o identitetu i budućnosti Hrvatskih studija. Tako je Vijeće Odjela za kroatologiju 9. veljače 2016. jednoglasno ocijenilo da bi Opći društveno-humanistički studij, protivno Pismu očekivanja i Akreditacijskoj preporuci, dodatno ‘razvodnio’ identitet Hrvatskih studija, a da bi promjena imena Hrvatskih studija ugrozila cijelu instituciju zadirući u njezine temelje i misiju radi koje je osnovana. Akcijski plan Hrvatskih studija za 2015. predviđao je tematske sjednice ZNV o znanstvenom i nastavnom profiliranju Hrvatskih studija, no prva je takva sjednica održana tek ožujka 2016., i to tek nakon što je rektor odlučio zabraniti da Hrvatski studiji strukturne promjene provedu na svoju ruku, istovremeno formirajući Odbor koji će upravljati tim procesima.

Odjel ili fakultet

Što se događalo na Hrvatskim studijima prije rektorove zabrane?

- Rektorova zabrana i formiranje Odbora uslijedili su nakon rasprava o potrebi novoga Općega društveno- humanističkoga studija i preimenovanja, odnosno napuštanja imena Hrvatski studiji kao “nepotrebne zaostavštine iz ranih 90-ih… i balasta koji sputava slobodan razvoj i prilagodbu ustanove zaposlenicima”, i to onima koji su na Hrvatske studije stigli uglavnom proteklih nekoliko godina. Pri tom se nije pitalo trebaju li uopće zagrebačkom sveučilištu tako preoblikovani Hrvatski studiji, pa nije čudno da takvi prijedlozi ni na samim Hrvatskim studijima nisu dobili potrebnu većinu. A s obzirom na pravni status Hrvatskih studija Sveučilište se ne samo imalo pravo ‘umiješati’ u te procese, nego mu je to bila i dužnost.

Jedna od ključnih točaka prijepora i sukoba postalo je pitanje statusa Hrvatskih studija?

- Zahtjev da se riješi pitanje pravnoga statusa Hrvatskih studija zagrebačkom je rektoru 2015. uputio tadašnji voditelj Hrvatskih studija prof. Josip Talanga. No statusno pitanje, koje je važno ne samo zbog obveza iz Pisma očekivanja, nego i radi posebnog značaja Hrvatskih studija za Zagrebačko sveučilište, predstavljeno je kao važna točka tek onda kada su se tražili argumenti kako spriječiti usklađivanje programa Hrvatskih studija s razlozima i svrhom njihova osnivanja. Rektorovom Odlukom osnovan je Odbor za provedbu postupka rješavanja pravnoga statusa, znanstveno- nastavnoga profila i ustroja Hrvatskih studija. Već naziv te Odluke ukazuje da se neće razmatrati samo pitanje pravnoga statusa, već komplementarno i znanstveno-nastavni profil i ustroj Hrvatskih studija. Do donošenja odluke o pravnom statusu istim je aktom obustavljeno “iniciranje i provođenje postupaka uvođenja novih ili izmjene postojećih studijskih programa kao i provođenje postupaka za izbor na radno mjesto novih djelatnika u suradničkim i znanstveno-nastavnim zvanjima” jer su procesi krenuli kaotično prema željama dijela novih zaposlenika, a ne prema strategiji Sveučilišta.

Zbog čega se i s kojim ciljem sveučilišno rukovodstvo opredijelilo za ‘odjel’ a ne za fakultet?

- Realno, Hrvatski studiji u danom trenutku nisu ispunjavali uvjete za fakultetski status. Ne zaboravite da su obveze iz Pisma očekivanja bile poznate već od travnja 2014., a da je prva rasprava o profilaciji Hrvatskih studija uslijedila tek u ožujku 2016., što samo po sebi ukazuje na krizu profilacije i identiteta. Da je u takvoj situaciji teško dobiti status fakulteta, bili su posve svjesni i najtvrđi zagovornici fakultetskog statusa što se vidi i iz činjenice da taj status u pismu Sveučilištu iz 2015. nije ni tražen. Status fakulteta, kako već rekoh, postaje važnom točkom prijepora tek u kontekstu otpora sveučilišnom zahtjevu za usklađivanje profila Hrvatskih studija s njegovom misijom. Odlukom sveučilišnih tijela status Hrvatskih studija promijenjen je iz centra u odjel, no uz najavu da će se pri donošenju konačne odluke nakon provedene transformacije pitanje statusa još jednom razmotriti. Uz moguće razlike u interpretaciji statutarnih odredbi, čini se pravno izvjesnim da je ‘odjel’, više od ‘centra’, i po postojećim propisima može steći pravnu osobnost. Osobno procjenjujem da će Hrvatski studiji i postati fakultet ili sveučilišni odjel s pravnom osobnošću ako i kada to bude zakonski moguće pošto ispune potrebne uvjete.

Studenti nisu ugroženi

Ugrožavaju li statusne promjene prava upisanih studenata i njihovu konkurentnost na tržištu rada?

- Nipošto. Studenti te promjene ničim ne bi ni osjetili da ih nisu mobilizirali pojedini profesori. Oni su skupinu studenata, nazovimo to tako, senzibilizirali i za moj program rada pa je dio studenata protiv njega istupio i ne upoznavši ga već prije mojega stupanja na dužnost. Tu se moglo vidjeti da se podjela između zaposlenika prenosi na studente.

Ugrožavaju li statusne promjene i programska transformacija socijalnu sigurnost i akademske perspektive zaposlenika?

- Zbog statusne promjene i započete programske transformacije niti je tko izgubio posao niti će ga izgubiti. Naprotiv, od početka smo najavljivali, a tijekom tekuće akademske godine najvećim dijelom već i proveli značajno povećanje broja nastavnika s punim radnim vremenom da se razvije zahtijevani profil Institucije, a proširili smo i administrativno-tehničko osoblje i informatičku službu uz unaprjeđenje efikasnosti. Promjene ne utječu ni na akademsku perspektivu, no moguće je da ovakvim promjenama nisu zadovoljni neki koji su instituciju kanili transformirati u drugom smjeru.

Smatrate li da je zbog stvorene atmosfere štrajkačke motive lako razumjeti, bez obzira na nezakonitost štrajka?

- Naravno da je motive onih koji su instituciju htjeli prilagoditi sebi i onih koji su se preplašili da im promjene nameće Sveučilište, a ne AZVO i Ministarstvo lako razumjeti, ali nitko tko je dobro informiran i dovoljno odgovoran štrajk neće ni opravdati ni podržati.

Ipak: kako mislite mijenjati tu atmosferu?

- Radom, argumentima, tumačenjem, dobrom suradnjom i strpljivošću.

Fokus na programe

Kako razviti koherentni, prepoznatljivi identitet i s njim povezan fokus na studijske programe i znanstvenu djelatnost?

- U Programu koji sam ožujka 2016. priložio uz moju prijavu za voditelja Hrvatskih studija. naglasio sam da ću se u slučaju izbora zalagati za „koherentni, prepoznatljivi identitet i s njim povezani fokus na studijske programe i znanstvenu djelatnost“ kako je to bilo formulirano u Samoanalizi Hrvatskih studija iz 2014. Citiram: „studij hrvatske kulture u svim aspektima (jezik, književnost, povijest, filozofija, društvo itd….dakle studij kroatologije u širem smislu, zamišljen je kao središnji studij oko kojega će se razvijati koncepcija Hrvatskih studija.” Navedeni stavovi iz samoanalize izraz su programatskog kontinuiteta: u dokumentu iz ožujka 2005., na temelju kojega je, prije no što sam došao na Hrvatske studije, zatražena i dobivena dopusnica za program Hrvatskih studija, o studiju kroatologije se kaže da je to središnji “interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija.” Iz tih temeljnih odredbi nedvosmisleno slijedi i opis znanstvene i stručne djelatnosti Hrvatskih studija u Pravilniku o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu iz 2008. u kojem se organiziranje domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova, simpozija, savjetovanja, seminara, kongresa i drugih skupova, nedvosmisleno veže uz „proučavanje sastavnica hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta” te nalaže “skrb o ustrojavanju sličnih studija u svijetu”. No analizom konkretne prakse Hrvatskih studija, Reakreditacijsko je povjerenstvo utvrdilo da Hrvatski studiji imaju “nejasnu misiju”, “nedefiniran profil” i “nedostatak fokusiranosti” na profil studijskih programa. Kao što sam u svom Programu naveo, glavnina tih primjedaba proizlazi iz činjenice da ta koncepcija Hrvatskih studija nije praktično zaživjela, u najmanju ruku ne u prepoznatljivoj mjeri. Sada, prema preporukama Senata, treba programe strukturirati tako da imaju opću teorijsku i metodološku sastavnicu, to bi onu koncepciju oživjelo, a svima bi moralo biti dovoljno široko.

Na čemu je bio fokus u prvoj godini Vašeg mandata?

- Odgovor znate i sami – Ta godina još nije gotova, no dobrim je dijelom bila obilježena izvanrednim okolnostima, od pokušaja blokade nastave do štrajka manjega dijela zaposlenika. No mislim da je glavnina takvih problema iza nas te da ćemo se sada lakše koncentrirati na ono što je bitno: Ispunjavanje akreditacijskih preporuka.

Skrb za dijasporu

Transformacija programskih usmjerenja i režima studija u najvećoj mjeri utječu na nastavnu komponentu. Što je sa znanstveno-istraživačkim radom?

- Razvojno je možda najznačajnije znanstveno-istraživački rad usklađivati sa svrhom osnivanja i obrazovnim zadatcima. Integracija kroz tekuće znanstvene aktivnosti kroz projekte na kojima sudjeluju zaposlenici s više odsjeka, više sastavnica, više sveučilišta… To bi bitno proširilo broj projekata koji bi afirmirali profil Hrvatskih studija te omogućilo istraživanja najvećem broju zainteresiranih znanstvenika Hrvatskih studija na najširem području. Kao voditelj Hrvatskih studija poticao bih osmišljavanje takvih projekata, provođenje i prijavu na natječaje za financiranje. Pravilnikom o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija želimo potaknuti nastavnike svih odsjeka ne samo da sudjeluju u radu bijenalnih kroatoloških konferencija, nego i omogućiti tematske konferencije iz svih znanstvenih područja sukladne općem profilom Institucije. Časopis Kroatologija, koji slijedi opći profil Institucije, nastojimo urednički koncipirati da bude atraktivan i otvoren nastavnicima svih naših odjela.

Internacionalizacija Hrvatskih studija po naravi stvari bi trebala biti jedna od okosnica njihove transformacije?

- Internacionalizacija studijskih programa koja pridonosi kvaliteti nastave i predstavlja potencijal za formiranje međunarodnih mreža trebala bi se poticati na više načina i razina: Prvo, dužni smo sve napraviti kako bismo u naše programe uveli sadržaje povezane sa iseljeništvom kako na našim studijima tako i njihovom proliferacijom širom naše dijaspore u čemu očekujemo potporu Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Na to obvezuje i Zakon koji državi nalaže povezivanje svih Hrvata u svijetu, a „u ostvarivanju hrvatskog kulturnog zajedništva kao skupa svih kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, informativnih, gospodarskih, športskih i drugih društvenih djelatnosti bitnih za očuvanje i jačanje hrvatskoga identiteta i prosperiteta.” Tu je od osobita značaja bolja komunikacija i suradnja s hrvatskim ustanovama u susjednim državama, poput Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Znanstvenog instituta Gradišćanskih Hrvatov, Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, itd. Nipošto nije manje važno razviti studijske sadržaje koji bi se bavili poviješću, kulturom, jezikom, književnošću i društvenom strukturom Hrvata i drugih konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini. To bi bila bitna istraživačka i obrazovna institucija na koju također mislimo.

Kakvo ste mjesto u razvojnim planovima dali suradnji sa Sveučilištem u Mostaru?

- Tu suradnju treba unaprijediti jer je riječ o jedinom sveučilištu izvan granica Hrvatske na kojem se nastava izvodi na hrvatskom jeziku. Radimo na tome da reformom studijskog programa kroatologije, kako sam spomenuo, a tu može biti dobrodošla i pomoć kolega iz Mostara, zasnujemo sadržaje, možda cijeli modul posvećen jeziku i kulturi Hrvata i drugih naroda u BiH. Tematsko povezivanje s prostorom Bosne i Hercegovine nadamo se proširiti studijem usmjerenim na orijentalne aspekte kulturne baštine. Njime bi se mogao dopuniti rad Odjela za hrvatski latinitet i time otvoriti prostor za formiranje posve novih međunarodnih mreža i konteksta. Internacionalizaciju studijskih programa želimo razvijati i obnovom predmeta koji su bili posvećeni hrvatsko-talijanskim, hrvatsko-mađarskim i hrvatsko- njemačkim kulturnopovijesnim vezama.

Slavistička suradnja

Kako namjeravate unaprijediti veze sa slavističkim središtima u svijetu?

- Prije svega bi bilo vrijedno obnoviti ishodišnu zamisao o stvaranju mreže hrvatskih studija u svijetu; u Australiji, Kanadi, Francuskoj itd. Internacionalizacija Hrvatskih studija pretpostavlja, osim toga, i jačanje suradnje sa slavističkim središtima u svijetu koji hrvatski jezik i kulturu proučavaju u slavenskom ili poredbenom kontekstu. Dobre bi izglede mogla imati međunarodna znanstvena suradnja na poljima povijesti, latinskoga, komunikologije, filozofije, sociologije i psihologije te interdisciplinarnih poveznica među njima s kroatologijom, u kojima bismo nudili sadržaje komplementarne onima kojim se bave naši suradnici iz svijeta. Uz potporu Ministarstva i Sveučilišta u Zagrebu na Hrvatskim bismo studijima trebali redovito organizirati međunarodnu konferenciju za nastavnike hrvatskoga jezika i kulture koji rade na fakultetima odnosno lektoratima u svijetu, od Ruske Federacije do SAD-a čime bismo omogućili razvoj novih međunarodnih mreža postajući središnjom ustanovom koja povezuje nastavnike hrvatskoga jezika i kulture u inozemstvu te povezuje i potiče razvoj hrvatskih studija i svijetu. Od velike bi koristi za hrvatske studije u inozemstvu bilo pokrenuti knjižni niz u kojem bi se na stranim jezicima izdavali radovi važni za hrvatski kulturni identitet i za razumijevanje hrvatskih kulturnih, povijesno-socijalnih i jezičnih činjenica.

Razmišljate li o mjerama koje bi povećale mobilnost nastavnika?

- Povećanje mobilnosti nastavnika, pa i studenata, bitno ovisi o svemu što sam nabrojio. A nije zanemarivo ni pitanje kako utjecati na sve veći broj stranih studenata koji kratkoročno borave na našem Sveučilištu i kod kojih postoji nemali interes za hrvatsku kulturu, povijest i društvo, pa se trudimo organizirati ponudu njima atraktivnih predmeta na stranim jezicima, što bi bio i poticaj da Hrvatske studije biraju kao domaćina unutar Sveučilišta.

Kakva je perspektiva doktorskih programa Hrvatskih studija?

- Razmišljamo o uvođenju novih smjerova ili bar predmeta i modula, a do sada postojeće morat ćemo u određenoj mjeri reformirati.

U času porasta trenda iseljavanja, osobito visokoobrazovanih, bilo bi interesantno na kraju čuti nešto i o Vašem osobnom i obiteljskom iskustvu koje nije trendovsko…

- Živio sam, studirao i radio u Njemačkoj od 1988. godine. Budući da sam se bavio prvenstveno kroatističkim temama, Hrvatska se nalazila u središtu i mojega znanstvenoga interesa. Na povratak me je potaknuo profesor Stjepan Babić, kod kojega sam 2005. počeo raditi kao znanstveni novak na projektu koji je prijavio pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Za mnom je došla i supruga s kojom imam dvoje djece. Ona je ispočetka također radila kao znanstvena novakinja na projektu profesora Babića, a poslije se zaposlila na Filozofskom fakultetu, sada u znanstveno-nastavnom zvanju izvanredne profesorice. Naša kći Laura Marija rođena je 2007. u Njemačkoj, a sin Marko rođen je u Zagrebu i u rujnu će imati dvije godine. Odluku o dolasku ili povratku u Hrvatsku nije bilo lako donijeti, no nikada ju nisam požalio.

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS