Objavljeno: 10. 10. 2014. u 10:23
Danijela Vnučec Grdović
Studija utjecaja programa Erasmus...

Mladi koji studiraju ili se osposobljavaju u inozemstvu ne samo da stječu znanja u određenim disciplinama, već i jačaju ključne transverzalne vještine koje poslodavci izuzetno cijene. Nova studija o utjecaju programa razmjene studenata Europske unije Erasmus pokazuje da diplomirani studenti s međunarodnim iskustvom puno bolje prolaze na tržištu rada. Upola je manja mogućnost da će iskusiti dugotrajnu nezaposlenost u usporedbi s onima koji nisu studirali ili se osposobljavali u inozemstvu te je u pet godina nakon što su diplomirali njihova stopa nezaposlenosti 23 % niža. Studija koju su osmislili neovisni stručnjaci najopsežnija je svoje vrste te se na nju odazvalo gotovo 80 000 ispitanika uključujući studente i poduzeća.

Mladi koji studiraju ili se osposobljavaju u inozemstvu ne samo da stječu znanja u određenim disciplinama, već i jačaju ključne transverzalne vještine koje poslodavci izuzetno cijene. Nova studija o utjecaju programa razmjene studenata Europske unije Erasmus pokazuje da diplomirani studenti s međunarodnim iskustvom puno bolje prolaze na tržištu rada. Upola je manja mogućnost da će iskusiti dugotrajnu nezaposlenost u usporedbi s onima koji nisu studirali ili se osposobljavali u inozemstvu te je u pet godina nakon što su diplomirali njihova stopa nezaposlenosti 23 % niža. Studija koju su osmislili neovisni stručnjaci najopsežnija je svoje vrste te se na nju odazvalo gotovo 80 000 ispitanika uključujući studente i poduzeća.

„Rezultati studije utjecaja Erasmusa izuzetno su važni s obzirom na neprihvatljivo visoke razine nezaposlenosti mladih u EU-u. Poruka je jasna: ako studirate ili se osposobljavate u inozemstvu, veća je vjerojatnost da ćete povećati svoje izglede za pronalaženje zaposlenja. Novi program Erasmus + nudit će bespovratna sredstva EU-a za četiri milijuna ljudi između 2014. i 2020. te im omogućiti da iskuse život u drugoj zemlji studirajući, osposobljavajući se, poučavajući ili volontirajući,” rekla je Androulla Vassiliou, europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade.

Nova studija pokazuje da 92 % poslodavaca traži osobine koje se potiču programom kao što su tolerancija, povjerenje, vještine rješavanja problema, znatiželja, poznavanje vlastitih prednosti i slabosti te odlučnost pri odlučivanju. Ispitivanja prije razdoblja razmjene u inozemstvu i nakon njega pokazuju da su kod studenata programa Erasmus te osobine više izražene, čak i prije početka njihove razmjene. Do trenutka kad se vrate, razlika u vrijednosti tih osobina u prosjeku se povisi 42 % u usporedbi s drugim studentima.

Studenti koji se financiraju iz programa Erasmus mogu odabrati studiranje ili pripravništvo u inozemstvu. U izvješću se navodi da među troje pripravnika iz programa Erasmus više od jednog dobije ponudu za zaposlenje u poduzeću u kojem je bio na pripravničkom stažu. Pripravnici iz programa Erasmus imaju i više poduzetničkog duha nego njihovi kolege koji ostaju kod kuće: 1 od 10 osnovalo je vlastito poduzeće, a od njih četvero, više od troje planira to ili vjeruje da će to učiniti. Također mogu očekivati brže napredovanje u karijeri. Prema 64 % poslodavaca, osoblje s međunarodnim iskustvom ima veću profesionalnu odgovornost.

Erasmusom ne samo da se poboljšavaju izgledi za karijeru, nego se studentima nudi i širi obzor te društvene veze. Zemlju boravišta ili rada promijenilo je 40 % studenata najmanje jedanput nakon što su diplomirali, što je gotovo dvostruko veći broj od onih koji nisu mobilni tijekom studija. Dok 93 % studenata s međunarodnim iskustvom može zamisliti život u inozemstvu u budućnosti, to može samo 73 % onih koji ostaju u istoj zemlji tijekom studija.

Bivši studenti programa Erasmus također će vjerojatnije biti u transnacionalnoj vezi: 33 % bivših studenata programa Erasmus ima partnera druge nacionalnosti u usporedbi s 13 % onih koje ostaju kod kuće tijekom studija; 27 % studenata programa Erasmus upozna svojeg dugotrajnog partnera dok su u programu. Na temelju toga Komisija procjenjuje da se vjerojatno oko milijun djece rodilo parovima iz Erasmusa od 1987.

Novim programom Erasmus+ pružit će se prilika za četiri milijuna ljudi, uključujući dva milijuna studenata u visokoškolskim ustanovama i 300 000 članova osoblja tijekom sljedećih sedam godina (2014. – 2020.). Osim toga, programom će se financirati 135 000 razmjena studenata i osoblja koje uključuju neeuropske zemlje partnere. Erasmus + bit će još dostupniji zahvaljujući povećanoj jezičnoj podršci, fleksibilnijim pravilima i dodatnoj potpori za osobe s posebnim potrebama, osobe u nepovoljnu položaju ili iz udaljenih područja.

Kontekst

U okviru strategije modernizacije visokog obrazovanja Komisija je naglasila kako je potrebno da se studentima pruži više prilika za stjecanje vještina studiranjem i osposobljavanjem u inozemstvu. Cilj je EU-a za ukupnu mobilnost studenata postići najmanje 20 % do kraja desetljeća. Trenutačno oko 10 % studenata iz EU-a studira ili se osposobljava u inozemstvu uz potporu javnih i privatnih sredstava. Oko 5 % prima bespovratna sredstva iz programa Erasmus. (Ovaj iznos temelji se na posljednjim dostupnim podacima Eurostata za 2011. – 2012., u kojima broj diplomanata iznosi više od 5,35 milijuna u zemljama sudionicama programa Erasmus, dok je broj studenata programa Erasmus bio gotovo 253 000).

Studija kombinira kvantitativna i kvalitativna istraživanja. Internetske ankete obuhvatile su 34 zemlje (države članice EU-a, bivša jugoslavenska Republika Makedonija, Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska, Turska) te su se analizirali odgovori više od 75 000 studenata i bivših studenata, uključujući više od 55 000 koji su studirali ili se osposobljavali u inozemstvu. Osim toga, 5 000 djelatnika, 1 000 institucija visokog obrazovanja i 650 poslodavaca (55 % MSP) sudjelovalo je u internetskoj anketi. Kvalitativna studija usmjerena je na osam zemalja koje se razlikuju u pogledu veličine i položaja: Bugarska, Češka Republika, Finska, Njemačka, Litva, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Uključuju posjete lokacijama, intervjue, tematske skupine i institucionalne radionice.

Studiju učinka programa Erasmus proveo je neovisni konzorcij stručnjaka pod vodstvom stručnjaka CHE Consult smještenih u Berlinu, zajedno sa službom za obrazovanje u Bruxellesu (Brussels Education Services), skupinom sveučilišta Compostela i mrežom studenata programa Erasmus.

Erasmus+, novi program za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport, pokrenut je u siječnju 2014., s ukupnim proračunom od gotovo 15 milijardi EUR tijekom sljedećih sedam godina, odnosno 40 % više od prethodne razine.

Dodatne informacije

MEMO/14/534

Europska Komisija: Program Erasmus+

Web-mjesto Androulle Vassiliou

Pratite Androullu Vassiliou na Twitteru @VassiliouEU

Završno izvješće: Studija utjecaja programa Erasmus

Poznati studenti programa Erasmus s– nadahnjujućim karijerama

http://ec.europa.eu/education/library/statistics/ay-12-13/annex-5_hr.pdf

Erasmus+ film

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS