O odsjeku

Nastava studija povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu započela se izvoditi tijekom akademske godine 1997./1998. Trenutno se na Odsjeku za povijest izvodi nastava na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj (doktorska) razini studija. 

Sve tri spomenute razine studija povijesti ustrojene su prema najmodernijim znanstvenim i didaktičkim standardima. Tijekom niza proteklih akademskih godina program je doživio pozitivnu kroatocentričnu tranziciju kako bi se studijski program koji se izvodi bolje prilagodio studentima koji imaju želju spoznati više nacionalne povijesti te olakšalo njihovo studiranje. Specifičnost nastavnoga plana interdisciplinarno je povezivanje s drugim nacionalnim povijesnim institucijama (instituti, muzeji, zavodi) što omogućuje studentima da se već tijekom preddiplomskoga studija započnu istraživački profilirati u područjima nacionalne povijesti koja ih zanimaju. Na diplomskom studiju studentima je omogućena tematska specijalizacija kroz velik broj izbornih kolegija.


Iako studij povijesti na Odsjeku ima naglasak na hrvatsku povijest, pod njime se podrazumijeva i mogućnost profiliranja studenata u raznim područjima svjetske povijesti, od starih civilizacija staroga Istoka do moderne i suvremene povijesti. Takva profilacija omogućena je zahvaljujući širokoj izbornosti nastavnih predmeta prilagođenih različitim interesima studenata.

 

 

 


Objavljeno: 16. 5. 2019. u 16:13
Administrator

U sklopu Kliofesta 2019., u petak, 17. svibnja 2019. od 12 do 13,30 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dodjeljuju se sljedeće nagrade:

Prenosimo životopis sa stranice Kliofesta:

"Mirjana Matijević-Sokol rođena je 1. lipnja 1952. u Splitu. Osnovnu školu završila je u Solinu, klasičnu gimnaziju u Splitu, a Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, studij arheologije i latinskog jezika i književnosti 1976. godine. Dvadeset je godina radila kao stručnjakinja za srednjovjekovnu građu u Akademijinu Zavodu za povijesne znanosti u Zagrebu. Od 1997. do prije dva tjedna radila je na Filozofskom fakultetu, a od početka svibnja redovita je profesorica Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Mirjana Matijević-Sokol istaknula se svojim prinosom istraživanju hrvatske srednjovjekovne povijesti. Njezina istraživanja obuhvaćaju različita područja hrvatske povijesti: od pomoćnih povijesnih znanosti i njezinih glavnih disciplina, preko istraživanja biografije Tome Arhiđakona i njegove Salonitanske povijesti, koja je jedno od temeljnih vrela za hrvatsku srednjovjekovnu povijest, pa do različitih priloga i istraživanja usmjerenih prema širim temama hrvatskoga srednjovjekovlja. Salonitanska povijest, jedno od najvažnijih pisanih vrela hrvatskoga srednjovjekovlja, predmet je dugoročnih istraživanja Mirjane Matijević-Sokol. Dugogodišnji rad na tom vrelu kroz brojne znanstvene radove, monografiju o Tomi Arhiđakonu i kritičko izdanje samoga vrela, koje je izišlo u hrvatskom i engleskom prijevodu, promaknuo je Mirjanu Matijević-Sokol u jednu od vodećih hrvatskih medievistkinja. Proniknuvši duboko u svijet istaknutoga intelektualca 13. stoljeća kakav je bio Toma Arhiđakon te u širu okolinu njegova življenja i djelovanja, otvorila je nove putove istraživanja i shvaćanja hrvatskoga i srednjoeuropskoga srednjovjekovlja.

Kao profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mirjana Matijević-Sokol kroz svoju je redovnu nastavu predavala latinski jezik i pomoćne povijesne znanosti te je naraštaje studenata i budućih povjesničara upućivala u povjesničarski zanat. Studentima je omogućavala susretanje s raznovrsnim srednjovjekovnim vrelima, učeći ih kritici izvora i osnovnim načelima struke. Njezini studenti nisu stjecali samo vještine za holističko čitanje srednjovjekovnih vrela, nego su stečena znanja i vještine kroz predavanja i seminare pomoćnih povijesnih znanosti često bila presudna za učinkovit pristup i vrelima svih drugih razdoblja. U više je navrata profesorica Matijević-Sokol organizirala kraće ili dulje terenske nastave, ukazujući na taj način studentima na važnost terenskih istraživanja i demonstrirajući primjenu naučenih pristupa, tehnika i metoda. Brojni su diplomski i magistarski radovi te doktorske disertacije kojima je bila mentor."

 

  • nagrada "Mirjana Gross" za najbolju knjigu iz povijesti 2018. - dr. sc. Ivana Horbec za knjigu "Prema modernoj državi. Uprava i politika u Banskoj Hrvatskoj 18. stoljeća"
  • nagrada „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju povijesti - dr. sc. Josipu Mihaljeviću, znanstvenom suradniku Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu, za radijsku emisiju Povijesne kontroverze, kao i dr. sc. Vlatki Dugački i dr. sc. Krešimiru Reganu, znanstvenicima i leksikografima iz Leksikografskog instituta Miroslav Krleža, za Hrvatski povijesni atlas
  • nagrada „Ferdo Šišić“ za diplomski rad - Lucija Bakšić, mag. hist. i Marko Vodopija, mag. hist.
  • nagrada „Jaroslav Šidak“ inozemnom povjesničaru - prof. dr. sc. Dinko Šokčević
Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS