O nama

Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojeg se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različitim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite aspekte hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom pogledu je zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mnogim stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture. Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir koji ima za cilj skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturalnih hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije koji je osmislio akademik Radoslav Katičić.


Objavljeno: 17. 9. 2019. u 19:58
Uređeno: 17. 9. 2019. u 20:05
Matijas Baković

U organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (Cetinje) te Crnogorskoga filološkoga društva (Podgorica) od 10. do 12. rujna 2019. godine održan je međunarodni znanstveni skup Cetinjski filološki dani II. Na konferenciji je sudjelovalo više od 70 izlagača iz cijeloga svijeta među kojima su bili i djelatnici Hrvatskih studija izv. prof. dr. sc. Mario Grčević i dr. sc. Matijas Baković. Prvoga dana Matijas Baković je s Mateom Andrić održao izlaganje pod naslovom Nacionalni identitet(i) u poeziji Muse Ćazima Ćatića, dok je drugoga dana konferencije Mario Grčević govorio o Migracijama Hrvata iz srednjovjekovne Raške. Drugoga radnoga dana održan je i spomen na hrvatskoga jezikoslovca Josipa Silića (1934. – 2019.) o kojem su, u okvirima montenegristike, govorili filozof Milenko A. Perović i dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić, dok je Stjepan Damjanović iznio osobniji prikaz suradnje s pokojnim Silićem. Na kraju konferencije predstavljena je knjiga Stjepana Damjanovića Izabrani filološki radovi koju je objavio Fakultet za crnogorski jezik i književnost. O knjizi su govorili autor pogovora Mateo Žagar i urednik izdanja Novica Vujović te na kraju sam autor koji se prigodnim riječima zahvalio izdavačima i urednicima.

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS