O nama

Studij filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu postoji već gotovo tri desetljeća, od 1992. kao studij, a od 1993. kao sveučilišni dodiplomski studij. Njegova je specifičnost naglasak na povezanosti filozofije s drugim područjima znanja i uvažavanje činjenice da bavljenje općim i tradicionalnim filozofskim problemima nužno uključuje proučavanje mnoštva sadržaja koje filozofija dijeli s ostalim humanističkim te društvenim i prirodnim znanostima. Sve tri razine studija filozofije na Hrvatskim studijima ustrojene su prema suvremenim znanstvenim i didaktičkim standardima i po uzoru na prestižne svjetske studije filozofije, ne zanemarujući, međutim, niti specifičnu srednjoeuropsku tradiciju proučavanja povijesti filozofije. Svrha suvremenog studija filozofije stjecanje je što potpunijeg i temeljitijeg razumijevanja svijeta i čovjekova položaja u njemu te osposobljavanje za argumentirano iznošenje, interpretaciju i kritičku analizu stavova, vjerovanja i teorija u različitim područjima ljudskog djelovanja i znanja. Razmišljate li ozbiljno o studiju filozofije, na ovim ćete stranicama moći doznati na koji način Odjel za filozofiju Hrvatskih studija nastoji ispuniti ovu svrhu.


Objavljeno: 17. 9. 2022. u 20:24
Administrator

Prvi festival knjige pod geslom „Matica dobrih knjiga“ održava se u najstarijoj kulturnoj instituciji hrvatskoga naroda utemeljenoj 1842. godine sa svrhom promicanja nacionalnoga i kulturnoga identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenoga i duhovnoga stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. Tijekom četiri festivalska dana predstavit će se 40-ak novih izdanja, a posjetitelji će moći uživati u koncertima i izložbi. Prvoga dana Festivala, 15. rujna, predstavljena je knjiga profesora Fakulteta hrvatskih studija Ive Džinića „Dinamika razvoja kulture. Tragedija – drama – ironija“. Knjiga je tiskana u nakladi Fakulteta hrvatskih studija u travnju ove godine.

Voditeljica predstavljanja knjige bila je Jelena Gazivoda, a uz autora prof. Ivu Džinića o knjizi je govorio doktorand Fakulteta hrvatskih studija Ante Pavelić, mag. philol. Lat. et Croat. Lat. Predstavljanju je u gotovo punoj dvorani knjižare Matice hrvatske nazočio je i predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran.

Knjiga Dinamika razvoja kulture predstavlja kulturu kao složen fenomen, neiscrpno nadahnuće i trajni izazov za intelektualno i znanstveno suočavanje s njom. Višeznačnost pojma kulture, njezin ubrzan rast, neprestano umnažanje te prednosti i poteškoće koje iz svega toga proistječu doveli su do toga da više nije jednostavno prosuđivati o smislu i vrijednosti kulturnoga razvoja i napretka. Dinamika toga razvoja za sobom ostavlja brojne posljedice, napose u pogledu mogućnosti i sposobnosti ophođenja sa svijetom kulture pojedinca kao konačnoga adresata toga svijeta. Uz Uvod i Zaključne misli knjiga sadržava četiri tematske cjeline: 1. Kultura i kulturna kritika; 2. Simmelova teorija tragedije kulture; 3. Cassirerova interpretacija Simmelove teze; 4. Ironija dinamike kulturnoga razvoja. Osnovicu knjige čine prikaz kulturno-kritičke teorije, odnosno tragičnoga aspekta kulture Georga Simmela, zatim reakcija Ernsta Cassirera na Simmelovu osnovnu tezu i, konačno, kao svojevrsni odgovor na Simmelovu i Cassierovu filozofiju kulture, isticanje (sokratovske) „ozbiljne ironije“ kao primjeren pristup složenosti fenomena kulture, pa i same kulturne kritike. Dodatak knjizi čini studija o važnosti i obilježjima kulturologije kao zasebne znanosti o kulturi. Knjiga je opremljena popisom literature i kazalima imena i pojmova.

Ante Pavelić smatra kako knjiga, ako se promatra kroz upečatljiv naslov, već na prvi pogled ističe dinamiku razvoja onoga što „danas” zovemo kulturom i to u vidu tri pojma: tragedija, drama i ironija. Drži da je podnaslov u svojoj pojmovnoj sadržajnosti govori gotovo sve. Isto tako tvrdi da bi se središnja nit ove knjige mogla provući kroz pitanje što i kako sveprisutan pojam kulture jest – nekada, a posebno što je danas.

Slušateljima je nadasve bio zanimljiv govor predstavljača o dodatku knjige. Naime, Pavelić i prof. Džinić smatraju kako se između ostaloga i zbog dinamike kulturnoga razvoja čini nužnom zasebna znanost o kulturi, odnosno kulturologija. Džinić tu tvrdnju ne temelji na primisli nadoknade kakve štete uslijed dinamike razvoja kulture ni na možebitnom razumijevanju zadaće kulturologije kao svojevrsnoga utočišta tradicionalnih obrazaca mišljenja u refleksiji kulture, nego na njezinu proaktivnom i inovativnom potencijalu znanstvene samoodrživosti kao refleksije nad cjelinom kulturne zbilje. Kulturologija treba propitkivati mjeru uvažavanja kulture u institucionaliziranim spoznajnim procesima, što znači da se ne pokazuje samo kao opisna znanost o fenomenu kulture, nego i kao orijentacijsko znanje u novim okolnostima i njihovim izazovima. Kao znanost ona omogućava i pluriperspektivički pristup proučavanju osebujnosti kulturne zbilje te percipira moderno doba kao vlastito doba, koje istovremeno uvažava i starije tradicije, ali i stvara preduvjete za vlastito kreiranje – zaključio je prof. Džinić.

 

Popis obavijesti

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS