O djelatniku
izv. prof. dr. sc. Viktoria Franić Tomić
Zvanje:izvanredni profesor
Konzultacije:

Prema dogovoru.

E-mail: E-mail
Odsjek: ODSJEK ZA KROATOLOGIJU
Godina doktoriranja:2010.

Nastava

prijediplomski

diplomski

doktorski

Životopis

Viktoria Franić Tomić rođena je 19. listopada 1978. u Metkoviću. Osnovnu školu i opću gimnaziju pohađala je u Pločama. Studij hrvatskog jezika i književnosti završila je 2005. na Sveučilištu u Zadru. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu zaposlila se 2007. Poslijediplomski doktorski studij kroatistike završava na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranivši u rujnu 2010. doktorski rad pod naslovom Biografija i djela Marina Držića kao intertekstualni diskurs. U znanstveno zvanje znanstvenog suradnika izabrana je 23. ožujka 2011. godine. U zvanje višeg znanstvenog suradnika izabrana je 09. svibnja 2013. godine. U zvanje znanstvene savjetnice izabrana je 19. ožujka 2021. Od 2013. godine do danas zaposlenica je Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.  U znanstveno-nastavno zvanje docentice izabrana je 18. prosinca 2013. na Sveučilištu u Zagrebu (Vijeće društveno-humanističkog područja). U znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice izabrana je 18. prosinca 2018. Na Odjelu za kazališnu umjetnost Umjetničke akademije u Splitu predavala je više godina predmete Dramaturgija I, Dramaturgija II, Dramaturgija III, Dramaturgija IV. Rezultat njezina istraživačkog rada je i pronalazak najstarije hrvatske kazališne ilustracije (1518) u knjižnici gradića Bagnocavallo pokraj Ravenne

Usto, bila je mentoricom u izradi preko stotinu studentskih završnih i diplomskih radova na preddiplomskom i diplomskom studiju iz područja starije i novije hrvatske književnosti, sudjelovala je u članstvu više komisija za ocjenu doktorskih radova  te je mentoricom jednoga doktorskoga rada. Pojedine diplomske i završne radnje na kojima je radila objavljene su kao članci koje su nastale pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Viktorije Franić Tomić.

Viktoria je Franić Tomić autorica i suautorica osam objavljenih knjiga: Tko je bio Marin Držić (Zagreb: Matica hrvatska, 2011), zbirke rasprava Dramaturški eseji: Iz Splita na scenu gledat (Zagreb: AGM, 2012). ), Abrahamova žrtva, u koautorstvu sa S. P. Novakom (Zagreb:Matica hrvatska, 2015), udžbenika Književnost ranog novog vijeka u Boki Kotorskoj u Hrvatskoj sveučilišnoj nakladi u koautorstvu sa S. P. Novakom (Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2015), udžbenika: Hrvatska srednjovjekovna književnost. Knj. 1, sv. 1 : Ideje, osobe i mjesta književne proizvodnje, priredili odabrali i napisali V. Franić Tomić i S. P. Novak (Zagreb: Liliput, 2019), Hrvatska srednjovjekovna književnost. Knj. 1, sv. 2 : Književni, povijesni i tekstualni laboratorij 1, priredili odabrali i napisali V. Franić Tomić i S. P. Novak (Zagreb: Liliput, 2019), Hrvatska srednjovjekovna književnost. Knj. 1, sv. 3 : Književni, povijesni i tekstualni laboratorij 2, priredili odabrali i napisali V. Franić Tomić i S. P. Novak (Zagreb: Liliput, 2019), te knjige The Italian Opera Libretto and Dubrovnik Theatre (17th and 18th Century) u koautorstvu sa S. P. Novak i E. Stipčević (Beč: Hollitzer Verlag, 2020).

Urednica je knjiga: Festive Book: Marin Držić 1508-1567, (Dubrovnik: Litteris Zagreb, 2008), Život i djelo Nike Andrijaševića (Split: Naklada Bošković, 2014), Josip Tomić, Duvno u hrvatskoj književnosti, sv. 19, u suradnji sa S. P. Novak (Zagreb: Liliput, 2020.), te niza knjižica objavljenih povodom međunarodnoga skupa: Ivšić, Radovan. Marin Držić ili bujica života = Un torrent de vie, Marine Držić, Dubrovnik, 2008; Karahasan, Dževad – Novak, Slobodan Prosperov – Paljetak, Luko. Triptih o Noveli od Stanca, Dubrovnik, 2008; Košuta, Leo. Saggi su Marino Darsa / Marin Držić commediografo croato rinascimentale, Dubrovnik, 2008; Milišić, Milan. Bog i Marin, Dubrovnik, 2008, Novak, Slobodan Prosperov. Marin Držić: životopis, Dubrovnik, 2008; Pupačić, Josip. Marin Držić: pjesnik urotnik, Dubrovnik, 2008. Izdavači Dom Marina Držića – Projekt Mediteranska komponenta u renesansnoj književnosti Slavena - Državni odbor za proslavu 500. obljetnice rođenja Marina Držića, Dubrovnik-Split-Zagreb.

Usto, Viktoria Franić Tomić redovitom je suradnicom Vijenca, književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost, zatim Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, gdje je objavila brojne priloge u Hrvatskoj književnoj enciklopediji te u Leksikonu Marina Držića. U brojnim je stručnim i kulturnim časopisima objavljivala znanstveno-popularne tekstove iz područja hrvatske i europske kulture (likovnost, glazba, kazalište i književnost).

Objavljeni radovi u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI)
Napomena: Ove radove održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja vodi projekt Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI. Ovim linkom možete vidjeti sve podatke o radovima koje su autori unijeli u bazu podataka.

Za sve izmjene možete se obratiti na help@bib.irb.hr, a na istu adresu možete uputiti i sva vaša pitanja i sugestije vezana uz CROSBI.
Izabrane publikacije

Tko je bio Marin Držić, M7atica hrvatska, Zagreb, 2011.

Dramaturški eseji: iz Splita na Scenu gledat, AGM, Zagreb, 2012.

Niko Andrijašević, Život i djelo, ur. V. Franić Tomić, Naklada Bošković, Split, 2014.

Abrahamova žrtva i Izakova pasija, (koautor S.P. Novak), Matica hrvatska, Zagreb, 2015.

Književnost ranog novovjekovlja u Boki kotorskoj, (koautor S.P. Novak), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2015.

Hrvatska srednjovjekovna književnost. Knj. 1, sv. 1 : Ideje, osobe i mjesta književne proizvodnje, priredili odabrali i napisali V. Franić Tomić i S. P. Novak, Liliput, Zagreb, 2019.

Hrvatska srednjovjekovna književnost. Knj. 1, sv. 2 : Književni, povijesni i tekstualni laboratorij 1.,  priredili odabrali i napisali V. Franić Tomić i S. P. Novak, Liliput, Zagreb, 2019.

Hrvatska srednjovjekovna književnost. Knj. 1, sv. 3 : Književni, povijesni i tekstualni laboratorij 2., priredili odabrali i napisali V. Franić Tomić i S. P. Novak, Liliput, Zagreb, 2019.

Josip Tomić, Duvno u hrvatskoj književnosti, sv. 19, uredili V. Franić Tomić i S. P. Novak, Liliput, Zagreb, 2020.

Viktoria Franić Tomić, Slobodan Prosperov Novak, Ennio Stipčević, The Italian Opera Libretto and Dubrovnik Theatre (17th and 18th Century), Hollitzer Verlag, Beč, 2020.

 

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.

Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb
© 2013. - 2024. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Sva prava pridržana. Računalna služba         Izjava o pristupačnosti
QuiltCMS