Prijava
Studij demografije i hrvatskoga iseljeništva znanstvena je i visokoobrazovna novina na hrvatskim sveučilištima po predmetu interesa, teorijskom pristupu, metodološkoj razradi, multidisciplinarnoj zamisli, po važnosti i općem interesu za demografsku i iseljeničku problematiku. Polazeći od spoznaje kako je ljudska populacija najvažniji čimbenik svih djelatnosti u prostoru i društvu, kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, kako je hrvatsko iseljeništvo veliko hrvatsko bogatstvo i kako prihvaćanje dekadencije nije povijesna civilizacijska stečevina, ustrojavanje ovakvoga studija u Hrvatskoj velika je akademska, društvena, gospodarska, narodna i nacionalna potreba, osobito nakon što su svi demografski pokazatelji i trendovi u Hrvatskoj postali negativni, a silina recentnoga iseljavanja počela ugrožavati temeljne sustave na kojima počiva svaka, pa i hrvatska država. Iseljenički valovi u cijelom XX. stoljeću i početkom XXI. stoljeća rezultirali su većim brojem hrvatske populacije u iseljeništvu, nego u matičnoj zemlji, pa je razmatranje iseljeničke i migracijske problematike i njezino znanstveno istraživanje i nastavno poučavanje postalo ključno strateško nacionalno pitanje ne samo razvoja, nego i demografskoga opstanka. Shvativši konačno svu složenost demografske, iseljeničke i uopće migracijske problematike, svu uvjetovanost u društvu i prostoru, koju stanovništvo uspostavlja, i objektivnu potrebu za novim razvojnim konceptom temeljenim i na hrvatskom iseljeništvu, ustrojen je potpuno novi studij na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s izvoditeljima, koji dolaze iz samoga vrha hrvatskih znanstvenih institucija.
Smjernice za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske izrađene u sklopu projekta „Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora“, predstavljene su danas u Hrvatskom saboru na okruglom stolu koji su zajednički organizirali Odbor za obitelj, mlade i sport i Odbor za Hrvate izvan RH.
U izradi smjernica sudjelovali su Fakultet hrvatskih studija, Svjetski savez mladih Hrvatska, Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu te ostali partneri iz civilnog sektora i lokalnih samouprava cijele Hrvatske.
Uvodna predavanja održali su Ivan Majstorić iz Svjetskog saveza mladih Hrvatska, profesor Stjepan Šterc s Fakulteta hrvatskih studija, profesor Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, profesor Marin Strmota s Ekonomskog fakulteta i Mario Žuliček, predstavnik projekta Grad za mlade Udruge gradova.
Predstavljeno je šest glavnih smjernica koje su partneri kreirali na temelju rezultata tri anketna istraživanja i šest fokus grupa. Navedena su istraživanja provedena u sklopu projektnih aktivnosti u drugoj polovici 2021. godine.
Jedna od najvažnijih poruka koja je sadržana i u prvoj od šest smjernica je formiranje strateškog ureda za demografsku revitalizaciju pri Vladi. Na čelu toga ureda treba biti potpredsjednik Vlade koji će koordinirati rad svih državnih tijela relevantnih za demografsku i useljeničku politiku.
Jedna od smjernica odnosi se na stvaranje životnih uvjeta i poticajne okoline za povratak iseljenika u Hrvatsku. U svom izlaganju demograf Stjepan Šterc istaknuo je kako se razvojni koncept države treba temeljiti na investicijskom potencijalu iseljeništva koji je uz njihov idealizam jedna od najvećih pokretačkih snaga hrvatskog gospodarstva.
Marin Strmota, demograf i profesor na Ekonomskom fakultetu i Fakultetu hrvatskih studija, kao najveći izazov za mlade istaknuo je njihovu slabu zainteresiranost za politiku zbog čega ih stranačka politika ne percipira kao značajno glasačko tijelo pa joj njihovi problemi nisu u fokusu. Upravo zato mladi se trebaju više angažirati u zastupanju svojih interesa na ovaj način čemu je inicijativa koju su pokrenuli Svjetski savez mladih Hrvatska i Fakultet hrvatskih studija još 2017. godine izvrstan primjer.
Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je dinamična rasprava u kojoj su sudjelovali prisutni projektni partneri; predsjednica Udruge iseljenika, useljenika i povratnika Ruža Studer, predstavnik Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske Slaven Vukašinović, predsjednik udruge Pragma Nedjeljko Marković, predsjednica Svjetskog saveza mladih Hrvatska Matija Boras.
U raspravu se uključilo i nekoliko prisutnih saborskih zastupnika, zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić te direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Jasminka Martinović.
Rasprava je iznjedrila i dodatna pitanja povezana s aktualnostima u sveobuhvatnoj demografskoj i populacijskoj problematici poput stambene strategije čija je izrada u tijeku, Zakona o strancima te problemu nedostatka radnika u predškolskom odgoju.
Snimka okruglog stola i rasprave dostupna je na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=GhtAKqsSUHc
Odsjeci
Studiji
Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu visokoučilišna je ustanova i znanstvena organizacija, koja ima poziv: istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno naslijeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu; o postojećim znanjima i novostečenim spoznajama poučavati u sustavu visokoučilišne naobrazbe te njegovati hrvatski nacionalni i kulturni identitet.
Adresa: Borongajska cesta 83d, Zagreb